CROUCHING TIGER, HIDDEN DRAGON
WO HU ZANG LONG
Cini se da se i najnezahtjevniji dio svjetske publike poceo umarati od predvidljive formule koju mu vec desetljecima servira bezidejni Hollywood te ocajnicki trazi nesto novo i drukcije. Time se, izmedju ostaloga, moze objasniti uspjeh koji je na americkom i ostatku svjetskog trzista dozivio TIGAR I ZMAJ, kung-fu spektakl uglednog tajvanskog rezisera Anga Leeja. 15 milijuna US$ vrijedna koprodukcija koja je okupila producente iz tako raznordonih zemalja i filmskih tradicija kao sto su SAD, Tajvan, Hong Kong i Kina uspjela je ne samo dozivjeti trijumf medju americkim i svjetskim kriticarima, nego i doprijeti do publike. Samo u SAD je ovaj film dosada ostvario oko 130 milijuna US$, sto je uspjeh kojim se moze podiciti rijetko koje ostvarenje koje nije Made in USA. Taj uspjeh je jos veci s obzirom da je film snimljen na kineskom jeziku i kao takav distribuiran u SAD. Ocigledno je cak i pretezno nepismena i sovinisticki nastrojena americka publika bila toliko zedna neceg novog na velikom platnu, da ju nisu smetali engleski titlovi. Doduse, uspjeh TIGRA I ZMAJA se moze objasniti i besplatnom reklamom koju je tom filmu dao niz "oskarovskih" nominacija kao i sam zlatni kipic dobijen u kategoriji stranog filma. No, danas je vec tesko zamisliti da bi projekt slican TIGRU I ZMAJU mogao ponoviti ovaj uspjeh. U medjuvremenu su uslijed niza incidentnih situacija odnosi izmedju SAD i Kine zahladili, i filmska romansa izmedju Zapada i Istoka mogla bi vrlo brzo ustuknuti pred novim hladnim ratom. Stoga je premijera TIGRA I ZMAJA u domacim kinima veliki dogadjaj koji se ne smije propustiti.
Radnja filma je temeljena na cetvrtom iz serije od pet romana koje je pocetkom 20. stoljeca napisao kineski knjizevnik Wang Du Lu, i odvija se pocetkom 19. stoljeca u doba kada Kinom vlada dinastija Qing. Li Mu Bai (Chow Yun-Fat) je vrhunski macevalac i majstor borilackih vjestina koje je koristio u borbi protiv razbojnika i slicnih zlotvora. No, u posljednje vrijeme Li Mu Bai se odlucio posvetiti meditaciji i zato odlucuje svoj 400 godina star i magicnim osobinama obdareni mac "Zelenu sudbinu" pokloniti svom nekadasnjem mentoru i dobrom prijatelju Sir Teu (Sihung) i taj zadatak povjerava svojoj Yu Shu Lien (Yeoh). No, jednom kada se nadje u Sir Teovoj palaci, carobni mac postaje plijenom lopova koji je obdaren borilackim vjestinama. Uvjeren kako iza svega stoji Smaragdna Lisica (Pei-pei), razbojnica koja mu je svojevremeno ubila ucitelja, Li Mu Bai se osobno ukljucuje u potragu za macem. No, ubrzo ce se ispostaviti kako je lopov u stvari mlada aristokratkinja Jen (Ziyi), koja je prigrlila borilacke vjestine kako bi zapocela pustolovni zivot umjesto nezeljenog politickog braka i tako se ponovno srela s mladim i lijepim Lo Hisao Huom (Chang), pustinjskim razbojnikom cija je banda svojevremeno bila napala njen karavan.
S obzirom na poprilicnu raznorodnost ambijenata u kojima se desava radnja njegovih filmova - suvremeni Tajvan, Engleska pocetkom 19. stoljeca, SAD 70-tih godina proslog stoljeca i za vrijeme gradjanskog rata - mozda i ne iznenadjuje sto je Ang Lee za svoj slijedeci projekt odabrao film s radnjom u Kini s pocetka 19. stoljeca. Ali, ipak je malo ljudi ocekivalo da ce se Ang Lee, koji je filmske skole zavrsio u New Yorku, i cija su specijalnost ipak intimisticke drame, s jedne strane pozabaviti u sustini orijentalnom pricom te za sebe ipak atipicnim zanrom kao sto je akcijski spektakl. No, s druge strane, Ang Lee je 60-tih i 70-tih odrastao gledajuci kung fu filmove (cijoj je sada vec zaboravljenoj zvijezdi Cheng Pei-pei odao pocast udijelivsi joj jednu od vaznijih uloga), te su oni svejedno imali bitnog utjecaja na njegov kasniji opus. Stoga vjerojatno nije mogao odbiti priliku da kung fu zanr - koji je za Kinu i Orijent opcenito isto sto i vestern za Ameriku - revitalizira u novoj, raskosnoj produkciji koja bi trebala prevazici sva ogranicenja koja su slicna ostvarenja bila imala u 70-tim ili 80-tim godinama. Rezultat je film u kojeg je ocito ulozeno dosta energije kao i osobne vizije koja se u majstorskim rukama pretvorila u jedan od najvaznijih filmskih dogadjaja s pocetka milenija.
I dok je za vecinu gledatelja kung fu film nista drugo nego izgovor za obicnu makljazu, za Ang Leeja je on prilika da se u ambijentu kojim dominira orijentalni svjetonazor kroz kontekst akcijske price prezentira mrtvacki ozbiljna drama. U slucaju TIGRA I ZMAJA ta se drama svodi na sukob izmedju osobnih osjecaja i duznosti prema zajednici - dilema koju ce junaci ovog filma odgovoriti na razlicit nacin i s ozbiljnim posljedicama. Tako nam scenarij, kao i Ang Lee, jasno sugeriraju kao su Li Mu Bai i Yu Shu Lien jedno prema drugom gaje ljubavne osjecaje, ali ih moraju zatomiti iz postovanja prema Shu Lienovom zarucniku i Li Mu Baijevom najboljem prijatelju koji je prije mnogo godina poginuo u bitci. Yen je, s druge strane, spremna ne samo odbaciti duznost prema svojoj obitelji, nego cak pociniti zlocine, od kojih je mozda najveci taj sto je spremna prihvatiti i koristiti kung fu vjestine bez da se pridrzava discipline i njegovog moralnog kodeksa. Ang Lee je vjesto iskombinirao te price kroz prilicno efektnu zanrovsku mjesavinu krimi-zapleta, povijesnog epa i cistokrvne melodrame.
Ang Lee se, nastojeci ovaj film uciniti sto boljim, odlucio koristiti najboljim azijskim talentima. Od glumacke ekipe siroj publici ce najvjerojatnije biti najpoznatija lica koja je imala prilike vidjeti u John Woovim i Jackie Chanovim filmovima - Chow Yun-Fat (BOLJE SUTRA) i Michelle Yeoh (Bondova cura iz SUTRA NIKADA NE UMIRE). Ang Lee je vjesto koristio ekspresivnost Chow Yun-Fatovog patnickog lica, isto kao i ne vise tako mlado lice Michelle Yeoh, koje savrseno stoji lijepoj zeni koja je zbog osjecaja duznosti zrtvovala mladost i ljubavnu srecu. Da bi maskimalno iskoristio njihov talent, Ang Lee je organizirao posebne tecajeve kako bi oboje glumaca sto bolje savladali mandarinski kineski, odnosno sakrili tragove kantonskog dijalekta iz svog izgovora. No, pravo je otkrice filma ipak mlada Zhang Ziyi, bivsa plesacica iz NR Kine, koja je svoj talent, jednako kao i ljepotu maksimalno ulozila ne bi li sto dojmljivije prikazala lik cije su kung fu vjestine u tragicnom nesrazmjeru sa zivotnim iskustvom i sposobnoscu da se nosi sa zivotnim iskusenjima. Dok je u liku Li Mu Baia i Yu Shu Lien suspregnutost emocija (koja proizlazi iz originalnog naslova "CUCECI TIGAR I SKRIVENI ZMAJ") kljuc do efikasnih borilackih vjestina, dotle je kod Jen upravo suprotno - njen bijes i nezadovoljstvo se manifestiraju kroz eksploziju nasilja.
Ang Lee se, pored izvrsne glumacke ekipe, pobrinuo i da mu film dobro izgleda po pitanju scena borbi. U tome je koristio usluge Yuen Wu-Pinga, majstora borilackih vjestina i koreografa koji se proslavio time sto je od totalnih amatera napravio efikasne tabatore za potrebe akcijskih scena u MATRIXU. Ovdje je takodjer napravio izvrstan posao, samo sto Ang Lee je osjecao manje potrebe da mu makljaza izgleda "kulerski" koliko elegantno. Uobicajeni sastojak borbi u kung fu filmovima - prkosenje zakonima gravitaciji - izgleda neprirodno, ali sasvim u kontekstu price. Pri tome se ipak najvise istice borba u krosnjama drveca, vjerojatno jedna od najfascinantnijih akcijskih scena koje smo imali prilike vidjeti u posljednje vrijeme. No, jednako kao i scene borbi, gledatelji ce biti impresionirani nacinom na koji nam fotografija Petera Paua docarava (barem u zapadnim filmovima) rijetko koristene kineske pejzaze kao sto su pustinja Sinkjanga ili Wu Dan planina. Kada se svemu tome doda izvrsna ali nenametljiva glazba Tan Duna, kao i perfekcionisticki rad na scenografiji, kostimima i drugim detaljima koji docaravaju Kinu od prije dva stoljeca, jasno je da je TIGAR I ZMAJ sam po sebi predstavlja uzitak za gledateljeva osjetila.
Sve u svemu, TIGAR I ZMAJ je film koji je zasluzio nagrade i koji takodjer zasluzuje nasu paznju, izmedju ostaloga, zato sto nam je po prvi put nakon dugo vremena dao uspjesnu alternativu holivudskoj ucmalosti i vratio vjeru u potencijale sedme umjetnosti u danasnjem svijetu.
(c)2001 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos