Da je linija izmedju ljubavi i mrznje tanka svjedoci slucaj filma SUPERNOVA, ostvarenja koje je preslo mozda najkraci put od velike SF-uzdanice do jednog od najispljuvanijih komada celuloida u prosloj godini. Razlog za to su SF-fanovi koji su, s obzirom na ugled producenta i rezisera Waltera Hilla, kao i izuzetno jaku glumacku postavu, bili ocekivali novo remek-djelo u razini ALIENA, kultnog filma kojeg je Hill bio producirao prije vise od dva desetljeca. Ali, vrlo brzo su entuzijazam ohladile vijesti o tome da se Hill posvadjao sa studijem i napustio snimanje, ostavivsi dvojici unajmljenih kolega da dovrse posao. A i sam studio nije bas previse vjerovao u projekt, te ga je u kino-distribuciju utrpao u komercijalno najmanje rizicni termin na pocetku 2000. godine, dodatno se od negativnih recenzija osiguravsi tako sto je otkazao pretpremijeru za kriticare. Naravno, takvi ocajnicki potezi nisu spasili SUPERNOVU od komercijalne propasti, ali ni od nesluzbene titule najgoreg holivudskog visokobudzetnog filma u 2000. godini. Zahvaljujuci tome, nasi ziheraski distributeri su SUPERNOVU izbacili na videu, srecom u nesto duljoj, evropskoj necenzuriranoj verziji, pa hrvatsko gledateljstvo ima nesto bolje sanse da zakljuci da li je SUPERNOVA uistinu tako los kao sto se prica.
Radnja filma zapocinje pocetkom 22. stoljeca kada spasilacki svermirski brod "Nightingale" dobije poziv u pomoc od strane udaljene rudarske kolonije. S obzirom na udaljenost, "Nightingale" je prisiljen koristiti posebnu tehnologiju skoka kroz dimenzijske rupe, sto ce kostati zivota zapovjednika A.J. Marleya (Forster). Odgovornost za misiju ce stoga preuezti cinicni pilot i lijeceni ovisnik o drogi Nick Vanzant (Spader), koji ce zajedno s lijecnicom Kaelom Evans (Bassett) nastojati ne samo spasiti rudare, nego i brod koji je tesko ostecen i kojeg pocinje privlaciti gravitacijska sila umiruce zvijezde. Posada je, pak, neugodno iznenadjena kada otkrije kako je jedini prezivjeli Karl Larson (Facinelli) ne samo u boljem stanju nego sto je to itko pretpostavljao, nego je i rodbinski povezan s mracnim tipom iz Kaeline proslosti. No, prije nego sto se razjasne svi aspekti ove svemirske sapunjace, posada "Nightingalea" ce se morati suociti s tajanstvenom tvari koju je Larson donio sa sobom.
Uredni specijalni efekti i dobra fotografija Lloyda Aherna II (gdje prevladava plava boja) ce atmosferom mnoge podsjetiti na ALIEN, odnosno ALIENSE - neke od mozda najboljih primjeraka SF-zanra u proteklom desetljecu. To, na zalost, nije slucaj sa scenarijem koji predstavlja gulas svih mogucih kliseja koje smo imali nesrecu vidjeti u NA RUBU HORIZONTA, SFERI i slicnim SF-katastrofama, i tek pomalo atipicna karakterizacija posade broda podsjeca na ALIEN. Naravno, znanstvena podloga filma je prilicno slabasna, a "supernova" iz naslova se pojavljuje tek na kraju i nema gotovo nikakvog ucinka na fabulu koja se svodi na uobicajenu "slasher" formulu u dubokom svemiru. No, ono sto spasava SUPERNOVU od toga da uistinu bude dostojna svoje zalosne reputacije jest vrlo dobra glumacka ekipa. I dok ce malo tko pamtiti negativca Petera Facinellija, a Robin Tunney (POCETAK KRAJA) vise po impozantnom poprsju kojeg pokazuje u nizu erotskih scena, dotle ce nam jos dugo u sjecanju ostati vise nego odlicni Angela Bassett i James Spader koji s nevjerojatnom ozbiljnoscu i profesionalnizmom odglumljuju kartonski napisane likove. Pogotovo valja pohvaliti Spadera na portretiranju coolerskog protagonista koji se moze mjeriti s Vinom Dieselom u PLANETU TAME. Na zalost, pred sam kraj ce vecina gledatelja biti umorna od kliseja, predvidljivosti i uobicajeno zbrzanog i razocaravajuceg raspleta, te je stoga bolje ovaj film ne preporuciti i tako ih spasiti od ovog napornog iskustva.
(c)2001 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos