SIBIRSKIJ TSIRULNYK
THE BARBER OF SIBERIA
U povijesti kanskog festivala malo je koji film bio tako temeljito ispljuvan kao sto se to prosle godine dogodilo SIBIRSKOM BRIJACU Nikite Mihalkova. Iako se to moze djelomicno objasniti time da je ruski reziser svojom zestokom kritikom NATO-vog "humanitarnog rata" protiv Srbije mnogim pripadnicima kriticarskog establishmenta odjednom postao persona non grata, problematicni politicki stavovi imaju s time manje veze koliko cinjenica da je nekadasnji miljenik kritike, koji je zaradio dva "Oscara" (od kojih jedan za antistaljinisticku kritiku OPECEN SUNCEM), postao miljenikom Jeljcina i njegove mafiokratske druzine. Naime, SIBIRSKI BRIJAC s 45 milijuna US$ budzeta, tisucama statista i nedvosmislenom logistickom, propagandnom i svakom drugom podrskom Jeljcinove vlade u mnogo cemu podjeca na nekadasnje sovjetske megaspektakle, odnosno CETVEROREDE iz nekih nama blizih vremensko-prostornih relacija. No, ipak valja pohvaliti domaceg distributera koji nije bio obeshrabren kritikama te ipak ucinio da nakon gotovo cijelog jednog desetljeca na policama nasih videoteka vidimo jedan film koji je dosao iz Rusije.
Godine 1885. americki izumitelj Douglas McCracken (Harris) planira izgraditi stroj za automatsku sjecu suma kojeg je nazvao "sibirski brijac" te kojeg namjerava prodati ruskoj vladi. No njegovi napori nisu urodili plodom - stroj je nedovrsen, a sav novac predvidjen za izgradnju je potrosen. McCracken je uvjeren da ga jedino moze spasiti financijska injekcija od strane vladinog odbora na cijem je celu general Radlov (Petrenko), koji takodjer obnasa duznost zapovjednika vojne akademije u Moskvi. Stoga McCracken u Moskvu poziva svoju kci Jane Callahan (Ormond), svjetsku zenu koja bi trebala sarmirati Radlova. No, ona tokom puta u Moskvu upozna mladog Alekseja Tolstoja (Menjsikova), pitomca te iste vojne akademije, i medju njima se radja ljubav. To ce poprilicno zakomplicirati zivot mladom Tolstoju, koji nije u stanju kontrolirati svoje osjecaje. Pravi problemi nastaju tek onda kada general Radlov podlegne Janeinom sarmu, koja se, pak, ne snalazi bas najbolje u novonastalom ljubavnom trokutu te tako zivotno djelo svog oca dovodi u pitanje.
Bilo je kriticara koji su SIBIRSKOG BRIJACA shvatili kao svojevrsni ruski odgovor na TITANICA, pokusaj da se nekadasnje hladnoratovsko suparnistvo Rusije i Amerike ponovno prenese na podrucje filma (kao sto su mnogi SOLARIS Andreja Tarkovskog vidjeli kao sovjetski odgovor na Kubrickovu ODISEJU). U neku ruku takve usporedbe imaju smisla - u oba slucaja rijec je o spektakularnoj povijesnoj slikovnici na koju je nakalemljena jeftina melodrama i koja ispod vizualno raskosne glazure nema nista. No, razlika je u tome sto je Cameron imao namjeru zaraditi hrpu dolara, a Mihalkov prodati politicko-propagandnu poruku. Tako nam se razdoblje u kojoj je Rusijom vladao car Aleksandar III (kojeg u filmu tumaci sam Mihalkov) prikazuje kao zlatno doba kada se u Kremlju nalazio pravi covjek na pravom mjestu - autokrat koji je za razliku od svojeg liberalnog prethodnika i mekanog nasljednika znao da Rusiji blagostanje moze donijeti samo cvrsta ruka, te se bez mnogo pardona obrusio na liberale, socijaliste, nacionalne manjine i slicne nedrzatvotvorne elemente. No, u tome se nema bas uspjeha, jer osim scena u kojima se pojavljuje Mihalkovljev alter ego, SIBIRSKI BRIJAC izgleda kao zanrovski nedefinirani film u kojem se u jednom trenutku mijesa povijesni spektakl, sapunjaca i slapstick komedija, a dodatnu zbrku unosi i epilog u kojem sin protagonistice, pitomac americke vojne akademije, svom naredniku-seljacini pokusava priblliziti Mozarta. Glumci se u ovoj zbrci bas najbolje ne snalaze - dok se ruski kontingent na celu s Menjsikovom i Petrenkom vrlo dobro nosi s ulogama koje zahtijevaju dosta hiperventiliranja i komicnog talenta, dotle Ormond i Harris ne izgledaju previse zainteresirani pa su likovi koji tumace zavrsili kao karikature. SIBIRSKOG BRIJACA od propasti spasava veliki budzet, par dojmljivih scena i vrlo dobra glazbena podloga, ali ovaj film se svejedno ne moze preporuciti nikome osim onih gledatelja koje zanimaju egzoticne kinematografije.
(c)2000 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos