KLOPKA

ENTRAPMENT

• uloge: Sean Connery, Catherine Zeta-Jones, Ving Rhames, Will Patton, Maury Chaykin, Kevin McNally, Terry O'Neill
• scenografija: Norman Garwood
• kostimografija: Penny Rose
• fotografija: Phil Meheux
• montaza: Terry Rawlings
• glazba: Christopher Young
• scenarij: Ronald Bass & William Broyles Jr. (sinopsis: Ronald Bass & Michael Herzberg)
• rezija: Jon Amiel
• proizvodnja: 20th Century Fox/New Regency, SAD, 1999.
• distribucija: Continental
• trajanje: 121`

Rembradntova slika neprocjenjive vrijednosti je ukradena usprkos vrhunskim mjerama sigurnosti, i Virginia "Gin" Baker (Zeta-Jones), mlada i privlacna istraziteljica osiguravajuceg drustva, je uvjerena kako takav pothvat moze izvesti samo jedan jedini pocinitelj na svijetu. Njen sef Hector Cruz (Patton) je skeptican prema njenoj teoriji, ali joj ipak odobri put u Englesku gdje ce stupiti u kontakt s Robertom "Macom" MacDougalom (Connery), vrhunskim provalnikom i strucnjakom za spektakularne kradje. "Mac" se bio navodno povukao iz tog posla, ali "Gin" se sama predstavlja kao profesionalna kriminalka, nastojeci ga navesti da uzme ucesca u jednoj spektakularnoj kradji. "Mac" nevoljko pristaje i zapocinje opsezne pripreme za kradju skupocjene kineske maske, dok se sumnje u iskrenost njegove partnerice mijesaju s nekim drugim osjecajima. Kradja maske je samo predigra za jos spektakularniji pothvat u sjedistu banke u Kuala Lumpuru, a na kraju ce se ispostaviti da gotovo nitko u tom poslu nije ono za sto se bio predstavljao.

Kao u mnogo slicnih slucajeva u posljednje vrijeme, 20th Century Fox je proslog ljeta KLOPKU lansirao nastojeci izmusti zanimanje publike izazvano hvaljenim McTiernanovim remakeom ugladjene krimi-akcijade AFERA THOMASA CROWNA. Oba filma dijele slican "high concept" - dvoje vrhunskih profesionalaca s razlicitih strana zakona koji se igraju macke i misa da bi se poslije igrali mame i tate. Iako KLOPKA ima nesto jace zvijezde - Conneryja i Catherine Zeta-Jones (cija je drazesna pozadina jedna od najvecih atrakcija filma), te veci broj akcijskih scena, od kojih su mnoge prilicno atraktivne - rezultat je ipak znatno slabiji. Razlog za to lezi u scenariju Ronalda Bassa, koji je u originalnom obliku bio prodan producentima usprkos duzine od samo sedam recenica. Radnja je prepuna nelogicnosti, vrijedjanja gledateljeve inteligencije (odnosno misljenja da gledatelji nisu naucili nista matematike u skoli) te zavrsnog obrata koji se mogao predvidjeti satima unaprijed. Najgore od svega je to sto su inace dobri glumci, ukljucujuci one glavne, potroseni u stereotipnim, ispraznim ulogama (pogotovo je to slucaj s potencijalno fascinantnim Maury Chaykinom u ulozi svojevrsnog Jabba Hutta). Ipak, najvise vrijedja to sto su scenarist Bass i reziser Amiel odnos dvoje glavnih likova, usprkos cetiri desetljeca razlike u starosti, zacinili erotskim tonovima, da bi, na kraju, u strahu od holivudskih "politically correct" komesara, od svega odustali. Krajnji rezultat je vizualno atraktivni, i na trenutke prilicno zabavan film, ali ciji nam stereotipni i bedasti sadrzaj vrlo brzo, i to opravdano, ispari iz sjecanja.