SUMMER OF SAM
Kada se govori o umjetnosti, cesto se istice kako su najbolja umjetnicka djela ona kroz koja je umjetnik transparentnim ucinio svoje unutarnje ceznje i opsesije. Na temelju toga bi se dalo zakljuciti kako je kriterij koji umjetnicke filmove razdvaja od komercijalnih upravo osobna angaziranost njihovih autora. Jedan od takvih filmasa, koji je gotovo svakom svom filmu dao osobnu crtu je Spike Lee, danas vjerojatno najpoznatiji i najhvaljeniji crni reziser Amerike. Zahvaljujuci tome sto je od svojih pocetaka 1986. godine gotovo svakom svom filmu davao "crnu perspektivu", odnosno problemima danasnje Amerike prilazio s autenticne, neholivudske perspektive, samom svojom razlicitoscu je postao ljubimcem publike. Ali njegovo inzistiranje na "crnoj perspektivi" ima i svoju tamnu stranu - kao i u slucaju Olivera Stonea, njegova zarka zelja da kaze svoju "istinu" cesto nije korespondirala s talentom, pa mu filmovi ponekad slice na traktate i agitprop. Da stvar bude gora, vrlo cesto ta "crna perspektiva" skrece u vode crnog rasizma, ali je Lee imao srecu da u atmosferi "politicke korektnosti" nitko ne obraca paznju na tu cinjenicu iz straha da bude oznacen kao klanovac. No, mozda ce se to promijeniti nakon LJETA KADA JE UBIJAO SAM, prvog Leejevog filma u kojem se "crna perspektiva" koristi za prikaz ne-crnackih tema i likova.
Kao i svi drugi filmovi, ovaj Leejev film je inspiriran osobnim iskustvima, odnosno nezaboravnim njujorskim ljetom 1977. godine. Lee je tada odlucio postati filmas, ali je ostatak New Yorka bio preokupiran nekim vaznijim brigama. Kao sto nas komentator Jimmy Breslin i nekadasnji novinar "New York Daily Newsa" upoznaje na pocetku filma, ljeto 1977. godine bilo je jedno od najgorih u povijesti tog grada - temperatura je bila rekordno visoka, inflacija i nezaposlenost su harali, a stopa kriminala na vrhuncu. Skromni, ali spektakularni doprinos ovom potonjem dao je David Berkowitz (Badalucco), skromni i nenametljivi stanovnik Brooklyna, kojeg je godinu dana prije lavez susjedovog psa natjerao da pocne lunjati ulicama New Yorka i revolverom ubijati crnokose djevojke. Njegov ubilacki pohod je izazvao histeriju nakon sto je novinama poceo slati pisma u kojima se nazivao "Samovim sinom". I dok policija jos muku muci kako da uhvati serijskog ubojicu, Vinnieja (Leguizamo), italoamerickog frizera iz Bronxa muce druge brige, iako bi trebao biti zadovoljan sa svojim zivotom - ima novac, bijesni auto, reputaciju disko-kralja i lijepu suprugu Dionnu (Sorvino). Problem je u tome sto Dionna nije sklona nekim neortodoksnijim krevetskim igrama, pa se Vinny u tu svrhu sluzi drugim zenama. Prilikom jednog od takvih susreta slucajno nabasa na serijskog ubojicu, i taj susret ga natjera da pocne preispivati svoj zivot. Dodatni razlog za preispitivanje je povratak Ritchieja (Brody), njegovog starog prijatelja, u kvart. Ritchie je, na uzas cijelog susjedstva, postao punk rocker, a mnogi bi bili jos sokiraniji da znaju kako je, da bi zaradio za elektricnu gitaru, spreman raditi kao muska striptizeta i povremena prostitutka, odnosno snimati porno-filmove sa svojom djevojkom Ruby (Esposito). U medjuvremenu, ocajna policija se obraca lokalnom mafijasu Luigiju (Gazzara) za pomoc u hvatanju "Sama", i on organizira lokalne vigilante, koji, pak prave vlastite liste sumnjivaca. Na vrhu su cudaci, medju kojima, dakako spada i Ritchie, kojega je jedino spreman od optuzbi braniti Vinnie.
LJETO KADA JE UBIJAO SAM je film koji je imao potencijala da bude remek-djelo, i gotovo u svakom njegovom kadru je vidljivo kako je iza kamere bio uistinu talentiran umjetnik. Vizualni izgled filma je savrsen, uz prilicno vjesto koristenje fotografije s malo "otkacenim" bojama, koje Leejevom ostvarenju daju gotovo nadrealisticki karakter. Takodjer valja pohvaliti Leejev veliki trud da ozivi dva desetljeca staru povijesnu epohu, tako da ovaj film sadrzi gotovo sve ono s cime danasnje generacije asociraju sedamdesete - sukob disko i punk supkulture, hedonizam, porno chic, u doba HIV-a nezamislivi seksualni promiskuitet itd. (Sljedbenici Lucasovog kulta ce, doduse, biti prilicno razocarani time sto film posvecen ljetu 1977. godine nije spomenuo RAT ZVIJEZDA) - sve to dosta vjesto ukomponirano u pricu filma. I glumci su poslovicno izvrsni - Leguizamo je odlican kao dobronamjerni slabic Vinnie, Brody daje prilicno dirljivi prikaz njegovog ekscentricnog prijatelja, a bivsa Tarantinova djevojka i "oskarovka" Mira Sorvino je sjajno odigrala zenu koja je prisiljena redefinirati svoje osjecaje prema muzu.
Na zalost, Lee kao reziser nije uspio rijesiti jedan veoma jednostavan problem - kako ukomponirati istinitu pricu o serijskom ubojici sa relativno nezanimljivim zivotom fiktivnih likova u italoamerickom dijelu Bronxa. Onom prethodnom nije dao dovoljnu paznju (mada su scene krvavih ubojstava rekonstruirane s velikom paznjom i uzitkom ljubitelja slasher horora), a ono drugo je tretirano s dosta kliseja, iako je scenarij talentiranih Victora Colichija i Michaela Imperiolija imao potencijala da se izdigne iznad toga. Pokusaj da se zivot italoamericke zajednice prikaze kroz prizmu histerije serijskog ubojice je Leeja doveo do logickog zakljucka, da film zavrsi eskalacijom histerije u linc. Nevolja je bila u tome sto je Lee ponekad pokazivao preveliki entuzijazam u prikazu moralne trulezi i socijalne patologije italoamerickih likova, daleko vise nego sto bi se to usudio da se film bavi crncima. Optuzbe za ksenofobicni rasizam postaju jos vidljivije s krajnje nepotrebnim scenama u kojima Lee glumi reportera koji daje "crnu perspektivu" tih dogadjaja. Da je neki bijeli reziser dao takav tretman crne etnicke zajednice, prozvali bi ga rasistom i zakopali bi ga u zemlju; Lee kao crnac uziva imunitet kao "angazirani crni umjetnik". Zbog svega toga je LJETO KADA JE UBIJAO SAM predugacak film, a nedostatak prave katarze je zamijenjen osjecajem gorcine koji ce mnoge gledatelje pratiti dugo vremena nakon gledanja ovog filma. No, bez obzira na sve to, LJETO KADA JE UBIJAO SAM je izuzetni film, dotjeranost cije forme ipak koliko-toliko uspjeva kompenzirati ozbiljne nedostatke njegovog sadrzaja.
(c)1999 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos