GODS AND MONSTERS
Danasnji ovisnici o holivudskim proizvodima su u prilicno nezavidnom polozaju, barem kada se njihova duhovna hrana usporedjuje s onim sto su njihovi preci konzumirali prije cetvrt stoljeca. Krenimo nesto dalje u proslost, u "zlatno doba" Hollywooda, to blistavo razdoblje 30-ih i 40-ih godina, i usporedbe su jos poraznije. Istina je da su tadasnji filmovi bili sputani cenzurom, odnosno slabim tehnickim mogucnostima, ali svaki put kada ih gledamo, imamo dojam da je u njih netko ugradio svoje srce i dusu. Jedan od ljudi najzasluznijih za tako visoko misljenje o Starom Hollywoodu jest svakako i James Whale (1889-1957), britanski reziser koji je u relativno kratkoj karijeri snimio nekoliko remek-djela. Od njih je svakako najpoznatiji horor-klasik FRANKENSTEIN iz 1931. godine, koje je glavnog glumca Borisa Karloffa ucinilo jednom od najprepoznatljivijih ikona tog doba. U svoje doba u sjeni glumackih velicina, Whale je u danasnje doba postao zanimljiv filmasima po pikantnoj biografiji, ciji je najzanimljiviji detalj taj da nikada nije krio svoje homoseksualne sklonosti, odnosno po jos dan-danas nerazjasnjenim detaljima njegove smrti.
Radnja filma, koji je temeljen na biografskom romanu, istrazuje upravo te posljednje dane velikog majstora. Whale (McKellen) se nakon blistave karijere 30-tih godina povukao iz Hollywooda, i vec sesnaest godina vrijeme provodi u svojoj luksuznoj vili. Tamo mu drustvo cini vjerna istocnoevropska sluskinja Hanna (Redgrave), koja koristi svaku priliku da ga, kao zagrizena krscanka, kori zbog gresnog nacina zivota. Whale, naime, ima obicaj da u svojoj kuci ugoscuje mlade zgodne muskarce. No, vremena za zabavu je sve manje, s obzirom da je nedavno dozivio mozdani udar, te pocinje trpiti nesvjesticu i halucinacije. U to vrijeme se kao vrtlar u njegovoj kuci zaposljava mladi Clayton Boone (Fraser), bivsi marinac koji, naravno, nema pojma da je njegov poslodavac sklon vlastitom spolu. To ce mu postati jasno tek kada ga Whale zamoli da mu pozira, ali Boone, usprkos tome sto ne dijeli njegove sklonosti, ne samo sto prihvaca ponudu, nego postaje fasciniran s neobicnim covjekom slavne proslosti.
Iako ovo nije prvi put da je filmska ostavstina Jamesa Whalea dozivjela hommage na velimom ekranu (svima je u sjecanju ostao FRANKENSTEIN JUNIOR, Brooksovo remek-djelo parodije), malo koji film u posljednje vrijeme s tako zara odaje pocast korijenima suvremenog filma. Bill Condon, koji je napisao scenarij i rezirao film, s nevjerojatnom vjestinom stapa mit i povijest, proslost i sadasnjost, film i stvarni zivot - sve to kroz oci ostarjelog umjetnika na samrti, kojemu se sjecanja na slavnu karijeru, tesko djetinjstvo i traumatske dogadjaje u rovovima prvog svjetskog ispreplicu s opcinjenoscu mladim covjekom. Ian McKellen, britanski glumac, koji je svojim talentom stekao plemicku titulu, ponovno dokazuje svoje nevjerojatne sposobnosti u ovoj teskoj ulozi, koja je naizgled slicna onoj u hvaljenom TV-filmu A GLAZBA I DALJE SVIRA, a opet razlicita. Njegov je Whale osoba koja je u stanju istovremeno biti sarmantna i odvratna, ugladjeni gentleman i opsjednuti perverznjak, ali na kraju krajeva samo covjek suocen s neumitnoscu postupne smrti, od koje ga treba zastititi genijalno jednostavni plan. Ian McKellen, koji je u stvarnom zivotu homoseksualac, itekako je zaradio svoju "oskarovsku" nominaciju za ovaj film. Brendan Fraser (najpoznatiji kao glavni junak simpaticne komedijice GEORGE IZ DZUNGLE), iako u McKellenovoj sjeni, savrsen je za ovu ulogu. Njegovo misicavo tijelo i frizura ga u mnogo cemu cine slicnim Frankensteinovom cudovistu, ali ne samo u fizickom pogledu - njegov Clayton Boone je, poput cudovista, stalno suocen s odbijanjem okoline, iako ne tako drasticnim poput onoga sto je dozivio Karloffov lik. Fraser je savrseno odigrao ovu zahtjevnu ulogu, koja je zahtijevala minimalisticki pristup. Odlican casting je upotpunila i Lynn Redgrave u sjajnoj ulozi kucanice, koja je bila svojevrstan comic relief ovoj mrtvacki ozbiljnoj prici. Carter Burwell, jedan od najboljih skladatelja suvremenog Hollywooda, takodjer je dao svoj doprinos partiturom koja dosta podsjeca na 30-godine. I scenografija i kostimi su takodjer prvorazredni, tako da je za ciglih 3,5 milijuna US$ odlicno docaran Hollywood s kraja 50-tih godina. Doduse, film ima i neke nedostatke - na trenutke se pretjeralo s prikazom Booneovog zivota, odnosno nepotrebnim inzistiranjem na fizickim manifestacijama njegove heteroseksualnosti, a i zavrsetak je pomalo antiklimaktican. Ipak, sve u svemu, BOGOVI I CUDOVISTA su film koji ce na svakog zahtjevnijeg gledatelja ostaviti snazan dojam, ako nista, barem vjeru u to da ce jednog lijepog dana Hollywood ponovno, kao nekad, stvarati prava umjetnicka djela.
(c)1999 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos