ONE MAN'S HERO
40-tih godina proslog stoljeca, na tisuce siromasnih Iraca, pritisnutih gladju i britanskim ugnjetavanjem odlaze preko Atlantika pronaci novi, sretniji zivot. Ali i njihova nova domovina - SAD - prema njima nije nista bolja; Irci se tretiraju kao ljudi drugog reda, nemaju nikakvih prava, i prisiljeni su zivjeti u jos gorem siromastvu. Za mnoge je jedini izlaz sluzba u americkoj vojsci, ali tamo protestanski casnici koriste svaku priliku da ih maltretiraju zbog ispovijedanja katolicke vjere. Za mnoge, poput narednika Rileya (Berenger), takvo maltretiranje doseze kriticnu tocku pa oni koriste priliku da dezertiraju i pobjegnu u Meksiko. To se dogadja u kriticnom trenutku, jer 1846. godine SAD zapocinju imperijalisticki rat s ciljem da svom miroljubivom, ali gradjanskim ratovima razdiranom, susjedu Meksiku oruzjem otmu pola teritorija. Solidariziravsi se svojom katolickom bracom Meksikancima mnogi od irskih dezertera stupaju u dragovoljacki bataljun Sv. Patricka kako bi Meksiko zastitili od svojih bivsih drugova cije zlocinacke horde zapocinju svoj osvajacki pohod na njihovu novu domovinu.
Hollywood je pokrio manje-vise sva poglavlja americke povijesti, ali americko-meksicki rat 1846-48. ostao je uglavnom ignoriran. Sto i ne cudi, jer se ni njegovi ucesnici nisu bas previse njime ponosili (general Grant je u svojim memoarima napisao da je americki gradjanski rat Bozja kazna za sva zlodjela koja su Amerikanci ratujuci protiv Meksika). Jos je opskurnije ucesce Iraca koji su se u kratkom roku tako razocarali u svoju novu domovinu da su protiv nje digli oruzje. Bilo je uistinu tesko naci financijere za takav film koji ima potencijala da u nesto zagrijanijoj politicki klimi opasno potpali medjuetnicke odnose u SAD. Ali, konacni rezultat nije opravdao ulozeni trud - dobili smo ne bas spektakularan i prilicno konfuzno ostvarenje na razini americke TV- konfekcije. Pogotovo je iritirajuce to sto su scene bitaka i politicki kontekst zrtvovani melodrami i vestern-klisejima. Berenger je dobar glumac, ali ima dosta poteskoca s irskim naglaskom. Ostali glumci su dobili prilicno nezahvalne likove, koji su svedeni na kartone na nivou "politically correct" agitpropa, odnosno nisu uopce dovoljno razvijeni, valjda samo zato da se film uspije ugurati u cjelovecernji format. Stoga je JUNAK I IZDAJNIK promasen film - nedovoljno atraktivan kao povijesna pustolovina, a nedovoljno informativan kao povijesna drama.
(c)1999 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos