SASVIM MALO UBOJSTVO

SHALLOW GRAVE

• uloge: Kerry Fox, Christopher Eccleston, Ewan McGregor, Ken Stott, Keith Allen, Colin McCredie, John Hodge
• scenografija: Kave Quinn
• kostimografija: Kate Carin
• fotografija: Brian Tufano
• montaža: Masahiro Hirakubo
• glazba: Simon Boswell
• scenarij: John Hodge
• režija: Danny Boyle
• proizvodnja: Gramercy Pictures/Polygram/Channel Four Films, Britanija, 1994.
• distribucija: Blitz
• trajanje: 89 '

Postajem već dosadan s pričama o tome kako distributeri tretiraju kino-publiku. Slučaj tvrtke Blitz, odnosno njihovog najnovijeg hita, mogu iskoristiti za dvije takve svakodnevne jadikovke. Prvo, ponavlja se stara praksa da karijeru nekog filmaša moramo gledati unatrag - prvo nam serviraju njegov noviji i razvikaniji rad (TRAINSPOTTING), pa tek onda skromne početke koji su producentima skrenuli pažnju na njegov talent. Isto tako, nastavlja se praksa kreativnog prevodjenja, pa je PLITAK GROB (pod kojim je naslovom film stekao kult-status širom svijeta) nekako previše banalan za našu publiku, pa umjesto toga imamo SASVIM MALO UBOJSTVO, tako da i posljednjem debilu bude jasno o čemu je riječ.

Radnja započinje u prostranom glasgowskom stanu kojeg dijeli troje yuppieja i najboljih prijatelja - liječnica Juliet (Fox), novinar Alex (MacGregor) i knjigovodja David (Eccleston). Trojci treba četvrti "cimer" za stan, ali nijedan od kandidata (koje ispituju poput komisije, pritom se sadistički iživljavajući) ne zadovoljava njihove snobovske kriterije. Onaj koji zadovoljava kriterije je tajanstveni Hugo (Allen) koji tvrdi da piše roman. No, dan nakon što se uselio Huga pronadju mrtvog od overdosea, a kraj njega kovčeg s milijun funti. Nakon dužeg razmišljanja pada odluka da se ipak ne zove policija, nego da se leš raskomada i zakopa u šumi, a plijen zadrži. Problemi japijevske trojke teško da su time riješeni, jer ne samo što će se morati susretati s Hugovim nimalo ugodnim poslovnim prijateljima i policijom, nego će postajati sve sumnjičaviji jedni prema drugima.

Boyle, daroviti mladi režiser kojeg nakon velikog uspjeha njegovog TRAINSPOTTINGA mnogi nazivaju "škotskim Tarantinom", svoj je cjelovečernji debi (prije toga je radio na televiziji, izmedju ostaloga na seriji INSPEKTOR MORSE, svojevremeno prikazanoj i kod nas) smjestio u danas izuzetno trendovski žanr crne komedije, odnosno ono područje na granici komedije i film noirea u kojem se najbolje snalaze braća Coen (KRVAVO PROSTO, FARGO). Na žalost, za razliku od Tarantina, koji je svoju slavu stekao prije svojim scenarijima, nego režiserskom sposobnošću, Boyle veći naglasak daje formi od sadržaja - to objašnjava veliki broj čudnovatih kadrova (Hugo u pozi slike iz razdoblja romantizma) i korištenje boje za karakterizaciju likova. To, naravno, ne znači da je SASVIM MALO UBOJSTVO loš film ili da mu je priča neuvjerljiva i dosadna. Naprotiv, zaplet se temelji na prilično jednostavnoj ideji koja je dušu dala za efektni hitchcockovski triler - obični ljudi u neobičnim situacijama. Stoga ne čudi što Boyle koristi priliku da velikom Alfredu oda počast elementima iz PSYCHA i VRTOGLAVICE, nešto što je danas prilično rijetko medju videospotovski orijentiranim mladim režiserima.

Najveći nedostatak SASVIM MALOG UBOJSTVA jest u prevelikoj količini mizantropije da bismo mogli uživati u priči. Glavni su junaci namjerno napravljeni tako antipatičnima da pred kraj, kada pogadjamo koji će od njih ostati živ, a tko neće, jednostavno nas nije briga. Ostaje pitanje što je autor htio reći. Možda kritizirati japijevski mentalitet ili prijateljstvo kao instituciju? Možda to i nije bitno. Glumci su više nego solidni, ali su MacGregor (TRAINSPOTTING), Kerry Fox (ANDJEO ZA MOJIM STOLOM) i polukarizmatski Keith Allen ipak u sjeni Ecclestonea koji ima najrazradjeniji lik - knjiškog moljca koji se transformira u homicidalnog manijaka.

Ukratko, SASVIM MALO UBOJSTVO nije film koji zaslužuje kult-status, ali je još uvijek daleko iznad prosjeka trenutne filmske ponude.