SKYSCRAPER
Ovaj je film svojevremeno bio pompozno najavljivan kao veliki filmski debi Branka Cikatića, hrvatskog majstora borilačkih vještina koji je svoj talent trebao iskoristiti da podje tragovima Seagala i Van Dammea. No, dok je film stigao do hrvatskih konzumenata, razum je nadvladao i distributer je odlučio ne riskirati s kinom i krenuti odmah u video-distribuciju. Ispravno je zaključeno da su gledatelji manje skloni da im pogrešno shvaćeno domoljublje zamuti mozak (za razliku od novinara, koji su, npr. zadarske "hakere" nazvali herojima samo zato što su "naše gore list") pa je za promociju Cikatićevog filma odabran za to ipak pogodniji medij video-kazete.
Radnja se odvija u Los Angelesu gdje Carrie Wisk (Smith) radi kao pilot helikoptera koji prevozi VIP-ove po neboderima. Jedan od tih nebodera postaje metom terorista na čelu s opakim Fairfaxom (Huber) i Carrie je, uz pomoć muža policajca (Steinmetz) i još par slučajnih namjernika jedina koja im može pokvariti račune.
Film bi se najkraće mogao opisati s narodnom poslovicom "mnogo baba - kilavo dijete". Naime, izgleda da je svaki od troje glumaca - pridruženih producenata inzistirao da njihov lik bude u nekom drugom filmu, koji više odgovara njihovom senzibilitetu - Cikatić je vjerojatno htio klasični tabatorski film, pa njegov negativac Zarkov svako malo tuče ljude koje bi mnogo jednostavnije likvidirao pištoljem ili nožem; Anna Nicole Smith je pak NEBODER shvatila kao još jedan plejbojevski soft-pornić, pa nam isto tako bez ikakvog smisla demonstrira raskošnost svojih oblina; Charles Huber, čiji lik glavnog negativca-crnca razbija klasične "PC"-stereotipe, bi više volio šekspirijansku dramu pa razbija dosadu citiranjem velikog Barda. Naravno, taj je sadržaj traljavo zapakiran u jeftinu, neuvjerljivu i, najblaže rečeno, bedastu scenarističku kopiju filma UMRI MUŠKI, koju je Raymond Martino očito režirao lijevom nogom. Ukratko, riječ je o ostvarenju koje možemo komotno zaboraviti i nadati se da će Cikatić slijedeći put biti nešto pažljiviji pri izboru filmskih projekata.
(c)1997 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos