Početak sedamdesetih sasvim sigurno nije bio jedan od sretnijih trenutaka američke povijesti. Bjesnio je rat u Vijetnamu, jaz među generacijama postajao sve veći, a rasni problem eskalirao do krvavih nereda. U tom trenutku jedna od rijetkih stvari zbog s kojom su se Amerikanci mogli ponositi bio je svemirski program, točnije program "Apollo" s kojim su 1969. zakoračili na Mjesec. Ali, već slijedeće godine je projekt "Apollo" počeo izazivati neugodna zapitkivanja o svom nastavku.
U takvom ozračju je u travnju 1970. na put krenula posada broda "Apollo 13". Iako započeta u znaku nesreće - 13. travnja u 13 sati i 13 minuta - sve je izgledalo normalno. Ali, do iskrcavanja na najbliži Zemljin satelit nije došlo. Iz neobjašnjivih razloga na brodu je došlo do eksplozije i počeo je gubiti zrak i struju. Posada na čelu s iskusnim pilotom Jimom Lovellom (Hanks) bila je prisiljena improvizirati i u gotovo nemogućim uvjetima započeti neizvjestan put kući.
Snimljen na dvadesetpetu obljetnicu tih dramatičnih događaja, APOLLO 13 je u mnogim stvarima produkt revizije bliske američke povijesti, konzervativnog trenda kojeg se moglo osjetiti u FORRESTU GUMPU. Doduše, Ron Howard je suviše dobar režiser da bi od ovog filma napravio jeftini propagandni pamflet u slavu dobrih starih vrijednosti. Čak štoviše, potrudio se od svega napraviti jednu uzbudljivu i lako gledljivu priču, a na prvi pogled kartonske likove npr. Lovellovu suprugu, učiniti bićima od krvi od mesa. Na žalost, APOLLO 13 neće ostati dugo o pamćenju, vjerojatno iz istih razloga zbog kojih ni Tom Hanks nije dobio svog trećeg "Oscara". Netko je temu američkog svemirskog programa obradio još davno - PUT U SVEMIR Phila Kauffmana je remek-djelo kojemu se Howard ni uz najbolji trud nije mogao približiti. Ovako smo dobili impresivnu i spektakularnu priču, ali koja je ipak primjerenija rutinskoj TV- drami nego visokobudžetnom kandidatu za "Oscara".
(c)1996 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos