THE RIVER WILD
Odgovoriti na pitanje o najdražoj holivudskoj glumici nikada nije bilo previše lako s obzirom na to da je tvornica snova svako malo izbacivala neku novu božicu ljepote i seksa. Ipak bih si uzeo slobodu da priznam kako je, što se mene tiče, Meryl Streep gotovo cijelo desetljeće držala i još uvijek drži tu titulu. Dok se po pitanju njezine fizičke privlačnosti mogu čuti itekako različita mišljenja, malo je onih koji spore kako je riječ o izuzetnoj glumici koja je, uostalom, za svoj rad primila zaslužene "Oscare". No, u njenoj filmografiji je isto tako vidljiva tendencija nekomercijalnosti, tako da se stječe dojam kako su njena specijalnost mrtvački ozbiljne drame u kojima glumi odbačene ljubavnice, prevarene supruge, nasmrt ozračene radnice, sifilitičarke ili preživjele logorašice iz Auschwitza. Dakle, ukoliko poželite pogledati neki film s Meryl Streep mala je vjerojatnost da ćete iz kina izaći sa smiješkom na licu. Sama je Meryl Streep, doduše, pokušavala snimati komedije, ali su se režiseri i scenaristi tada pokazali nedostojni njenog talenta. U DIVLJOJ RIJECI, pak, po prvi put imamo prilike vidjeti Meryl Streep u akcionom filmu.
Na početku filma vidimo Meryl Streep kao Gail, majku troje djece koja je sve svjesnija kako se njen brak s bezličnim bostonskim biznismenom Tomom (Strathairn) nalazi pred raspadom. Da bi pobjegla od crnih misli odlučuje provesti odmor tako što će svog najstarijeg sina Roarkea (Mazzello) povesti na krstarenje čamcem po brzacima Snake Rivera gdje je provela djetinjstvo i mladost. Iznenada joj se pridruži Tom, ali njegovo nesnalaženje u prirodi nije jedini problem s kojim se suočava mala obiteljska ekspedicija. Naime, kao suputnike dobijaju dva neznanca od kojih će jedan po imenu Wade (Bacon) početi čudno gledati Gail.
Kritika je bila prilično neblagonaklona prema DIVLJOJ RIJECI. Neki su tvorcima zamjerali kako su, u stvari, pokrali zaplet Boormanovog klasika OSLOBAĐANJE. Drugi su, pak, ne pronašavši ništa pametnije, optužili Meryl Streep da je preglumljivala u filmu učinivši akcioni film neuvjerljivim. Naravno, ni jedni ni drugi nisu bili u pravu; to je bilo podsvjesno kažnjavanje Meryl Streep što je izdala umjetnost s velikim U i prodala svoj talent za jednu ljigavu komercijalnu akcijadu.
Čak i da je istina ono što tvrde snobovski kritičari - da DIVLJA RIJEKA, kao i svi komercijalno orijentirani filmovi, nema nikakve umjetničke vrijednosti - ipak je neosporna činjenica da je riječ o više nego dobrom ostvarenju. Zaplet je izuzetno inteligentno postavljen i po atmosferi je mnogo bliži Noyceovom remek-djelu trilera OPASNO MORE nego Boormanovom djelu. I izvedba nimalo ne zaostaje, što valja pripisati vještoj Hansonovoj režiji koji je hitchcockovsku atmosferu uspio prenijeti u za to naizgled neprimjeren okoliš prekrasnih šuma i rijeka američkog Sjeverozapada te minimalističkoj, ali izuzetno efektnoj glazbi veterana Jerryja Goldsmitha (producenti su na sreću bili odbili glazbu Maurice Jarrea). Osim što bude uživao u priči, gledalac će moć uživati i u odličnoj fotografiji Roberta Elswita koja mnogo ne gubi na videu.
I glumci su, također, izvrsni. Bacon je poslovično dobar i u potpunosti opravdava Hitchcockovu izreku (koje se Hanson, kao veliki poštovalac majstora suspensea, čvrsto drži) da je dobar negativac zalog dobrog filma. Strathairn, epizodist kojeg smo imali prilike vidjeti u nekoliko filmova Johna Saylesa prikazanih nedavno na HRT, je također sjajan u ulozi oca-slabića. Ali, ipak kruna svega pripada Meryl Streep, koja na svojim plećima iznosi cijeli film, kao što je njena Gail stup na kojem počiva filmska obitelj. Glumica ne samo što je u tumačenju ovoga lika dala sve od sebe, kao da glumi za "Oscara", nego je uložila i dosta fizičkog napora, tako da priča kaže da se gotovo utopila prilikom snimanja jedne scene. Meryl Streep je doista dokazala kako ne postoji uloga u kojoj je ne možemo zamisliti, i zbilja je šteta što smo morali čekati da zađe u peto desetljeće života da bismo je vidjeli u filmu ovakve vrste.
Ukratko, DIVLJA RIJEKA predstavlja neobično kvalitetan film koji je zbilja šteta propustiti.
(c)1995 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos