BELOVED
Danas je to tesko zamisliti, ali prije samo nekoliko godina Internet je bio velika nepoznanica za obicnu "raju" i oni koji su imali nesto ozbiljnija iskustva s tim fenomenom su se u nekim zajednicama mogli nabrojiti na prste jedne ruke. Medju njih je spadao i prijatelja autora ovih redova, koji je jednog ponedjeljka dosao na posao u svoju firmu da bi ustanovio da ga umjesto uobicajenog caskanja i ispijanja kave ceka ledena tisina i optuzujuci pogledi kolegica. Kasnije se ispostavilo da su se slicne scene dogodile u mnogim uredima sirom Hrvatske, a razlog za to je bila dan prije emitirana epizoda "Oprah Showa" u kojoj se na Internet uprlo prstom kao leglo pedofila i trovatelja nevine djecice. Ta dosta impresivna manifestacija moci Oprah Winfrey je nista u usporedbi s onim sto je ta najutjecajnija zena u americkom sou-biznisu ucinila s VOLJENOM, romanom crne autorice Toni Morrison. Doticnu knjigu, iako je bila dobila Pulitzerovu nagradu, prosjecni americki citatelj nije doticao ni stapom na daljinski Sve do trenutka kada je ta knjiga na sva zvona nahvaljena u "Oprah Showu". I desetine milijuna americkih domacica koja usta Oprah Winfrey smatra izvorom vrhunaravne istine su odmah potrcale do najblize knjizare i VOLJENU odjednom napravile superuspjesnim bestselerom. Ta demonstracija moci je Oprah Winfrey uvjerila kako ce filmska ekranizacija romana, s njom samom u glavnoj ulozi, biti predodredjena za "Oscare", pogotovo sto je u filmu rijec o maksimalno "politicki korektnoj" temi, sto je jedan od likova invalid, i konacno, sto je reziju potpisao oskarovac Jonathan Demme (KAD JAGANJCI UTIHNU). Ali film je neslavno propao na kino-blagajnama, a ni od "Oscara" nije bilo nista. Stoga ni ne cudi sto se kod nas ovaj film bio pojavio samo u videotekama.
Radnja filma zapocinje u Cincinattiju 1865. godine, u domu bivse ropkinje Sethe (Winfrey) koju opsjeda duh i koji je tako nasilan da ce njena dva sina pobjeci odatle, ostavivsi je s kcerkom Denver. Osam godina kasnije u njen dom dolazi Paul D (Glover), lutalica i prijatelj iz vremena dok su oboje bili robovi na juznjackoj farmi. Paul se ubrzo trajno nastanjuje u Sethinom domu, sto ce izazvati bijesne reakcije poltergeista. No, drmanje kuce se prestati cim se kraj Sethinog doma pojavi novi posjetitelj - od vrucine iscrpljena mlada, i po svemu sudeci, retardirana djevojka koja se odaziva na ime "Voljena" i koju kao malo dijete treba uciti da se prilagoditi svijetu odraslih. Sethe je prihvati u svoju kucu, a njena kci Denver (Elise) se s njom pokusava sprijateljiti. No, "Voljena" zapravo zeli da bude u dobrim odnosima sa Sethe, a ostali ukucani polako ali sigurno dobijaju dojam da sve to ima veze s jednim tragicnim dogadjajem iz Sethine ropske proslosti.
VOLJENA je film koji, s jedne strane, ima sve sastojke potrebne za uistinu kvalitetan film - vise nego solidnu glumacku ekipu (ukljucujuci samu Oprah Winfrey, koja se u svojoj filmskoj ulozi snalazi jednako kao pred kamerama u svom talk-showu), izvrsnu fotografiju Taka Fujimota i rezisera koji zna snimiti dobar kadar. Na zalost, svatko onaj koji pogleda ovaj film ce vec nakon nekoliko minuta shvatiti zasto je VOLJENA tako brzo potonula na americkim kino-blagajnama. Razlog je u tome sto je Winfrey kao producentica u svom idolopoklonickom odnosu prema romanu Toni Morrison inzistirala na tome da se iz scenarija ne odbaci niti jedan jedini dio teksta. I, kao sto to obicno bude, ono sto izgleda dojmljivo na papiru ne izgleda nimalo dojmljivo na ekranu. Prije svega je razlog u losem tempu - gledatelj ima dojam da je nekoliko stotina stranica dug roman u stvari deset puta duzi. Nadalje, pokusaj da se Morrisonin prozni stil prebaci na filmsku vrpcu nije uspio, tako da je film u pocetku previse hermetican, a flashbackovi ce zbuniti gledatelje, isto kao sto oni gledatelji koji ne poznaju politicke i ekonomske prilike u Americi 19. stoljeca nece pohvatati sve konce radnje. Dojam nimalo ne popravlja ni dosadna i iritirajuca glazbena podloga Rachel Portman, koja nas maltretira s "politicki korektnim" africkim napjevima. Ali, ono sto je zbilja torpediralo VOLJENU jest uistinu ocajna Thandie Newton (JEFFERSON U PARIZU, NEMOGUCA MISIJA 2) u naslovnoj ulozi - ocigledno shvativsi da je ovo njena velika prilika da zaradi "Oscara" dala se u nemilosrdno preglumljivanje sa svim mogucim klisejima mentalno retardirane osobe ne bi li tako sebi osigurala kipic od strane tumacima hendikepiranih likova sklone losandjeleske Akademije. Pokusaj, dakako, nije uspio, ali Newtonino razocarenje je vjerojatno daleko manje od onih gledatelja koji su na ovu manifestaciju egomanije potrosili tri sata svog zivota.
(Posebna napomena: DVD-izdanje nema ama bas nikavih dodatnih sadrzaja.)
(c)2001 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos