THE 6TH DAY
"Dan se po jutru poznaje" nije uzrecica s kojom bi se Arnold Schwarzenegger mogao sloziti, barem ako je o prethodnom desetljecu i njegovoj karijeri rijec. Razdoblje koje je megapopularni austrijski misicavko zapoceo komercijalnim trijumfima poput TOTALNOG OPOZIVA i TERMINATORA 2, nastavio je sa serijom razocaranja i neuspjeha koji su se odrazili i na nekoc besprijekorno Schwarzeneggerovo zdravlje. Arnoldu je nakon kraha POSLJEDNJIH DANA konacno sinulo da takvo stanje stvari mozda ima neke veze s time da je u prethodnom desetljecu birao projekte koji mu mozda vise leze srcu - pseudoreligiozne horore i ultrasentimentalne obiteljske komedijice - ali koji mu ne leze kao glumackoj zvijezdi. Stoga je Schwarzenegger odlucio zavrsiti ovo razdoblje s onime sto je poceo - futuristickim akcijadama. Na nesrecu, okrutni kriticarski establishment ga je vec bio otpisao, pa je SESTI DAN, Spotiswoodeov SF-triler o posljedicama kloniranja, unaprijed otpisan kao zasecerena i novim obiteljskim standardima prilagodjena verzija TOTALNOG OPOZIVA. Kritike su stoga bile uglavnom podijeljene, a film je u americkim kinima podbacio, ostavivsi Schwarzeneggera da nastavak karijere pokusa spasiti podgrijavanjem stare slave i snimanjem nastavaka svojih najvecih hitova.
Radnja ovog filma se dogadja u bliskoj buducnosti, nakon sto je tehnologija kloniranja tako uznapredovala da ljudi mogu u roku od par sati sebi ponovno dobiti uginulog kucnog ljubimca. Sto se kloniranja ljudi tice, taj je postupak najstroze zabranjen, sto, dakako, ne sprijecava odredjene individue da takve zakone krse. Adama Gibsona (Schwarzenegger), pilota koji ima idilicnu obitelj, to se previse ne tice, barem ne do trenutka kada njegova tvrtka za prijevoz helikopterima na planinsko skijaliste preveze poslovnog supertajkuna Michaela Druckera (Goldwyn). Iako je let protekao kao cista rutina, Gibson ubrzo shvati kako se na svijetu odjednom nasla jos jedna verzija njega samoga - Adam Gibson koji se koristi njegovim autom, kreditnom karticom i vodi ljubav sa njegovom suprugom Natalie (Crewson). No, prije nego sto je u stanju suociti se sa svojim dvojnikom, Gibson je prisiljen spasavati svoj zivot pred okrutnim ubojicama na celu s Robertom Marshallom (Rooker). Naime, Gibsonove nevolje proizlaze iz toga sto je kloniran, i kao takav, predstavlja dokaz da je netko mocan prekrsio zakone o kloniranju i da je spreman na sve ne bi li sacuvao tajnu. Gibsonov dodatni problem je i u tome sto mu policija ne vjeruje, pa se stoga mora pouzdati samo u svoje misice i vjernog prijatelja i kolegu Hanka Morgana (Rappaport).
Kriticari koji su SESTI DAN nazivali kopijom TOTALNOG OPOZIVA su djelomicno u pravu, s obzirom da oba filma dijele istu premisu - obican covjek u koji se zahvaljujuci pogresnom koristenju futuristicke tehnologije mora boriti ne samo za vlastiti zivot, nego i s krizom identiteta. Na zalost, reziser Roger Spotiswoode je svjetlosnim godinama ispod standarda jednog Paula Verhoevena, i njegov se doprinos ovom filmu svodi na to da gledateljima zeljnim schwarzeneggerovske akcije servira vec poznat materijal kao zanatlija dostojan svog imena. Isto kao i slucaju bondovske akcijade u SUTRA NIKADA NE UMIRE Spotiswoode vrlod dobro obavlja svoj posao, ali ljubitelji Schwarzeneggera 80-tih ce primjetiti kako filmu nedostaje nasilja, seksa, golotinje i schwarzeneggerovskog crnog humora. Sretna je okolnost u tome sto je Spotiswoode u pauzama izmedju akcijskih scena ostavio dovoljno prostora i vremena da se gledatelji upoznaju s nekim intrigantnijim i zanimljivim scenaristickim razmisljanjima o tome kakve ce posljedice imati tehnologija kloniranja na buduce drustvo. Isto kao sto Schwarzenegger obavlja svoj akcijaski posao, tako nas i vrsni karakterni glumci kao Rappaport, Duvall i Goldwyn u dobro smisljenim ulogama suocavaju s dilemama o tome je li kloniranje uistinu frankenstajnovska tehnologija koja ce unistiti covjecanstvo, odnosno nas ljudskih identiteta, ili su eventualne zloupotrebe mala cijena koja se treba platiti za duzi, bolji i sretniji zivot, odnosno besmrtnost. Na zalost, iako je na pisanju scenarija navodno sudjelovao ugledni i lijevo orijentirani scenarist John Sayles, autori filma se ipak okrecu tradicionalnoj, judeo-krscansko-funadamentalistickom taboru u debati i osudjuju kloniranje kao olicenje zla, iako u tome nisu previse dosljedni - ni Spotiswoode, ni Schwarzenegger ni Wibberlyjevi nemaju problema u tome da se glavni junak pred kraj filma sluzi kloniranjem u vlastitu korist. Ipak, ljubitelji akcije i Schwarzeneggera se nece s time previse muciti, jer ce ih vise zabavljati Schwarzeneggerovo poigravanje sa vlastitim ulogama iz proslosti, bilo da je rijec o frazi "I'll be back" ili npr. nekim scenama koje kao da su izmontirane iz PREDATORA. A zabava je, na kraju krajeva, i glavni razlog zasto se ovaj film treba pogledati, te se publika ne treba previse opterecivati time sto starom dobrom Schwarzyu treba vremena da ponovno udje u formu.
(c)2001 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos