Malo koji segment publike ocekuje holivudske filmove s takvim nestrpljenjem i nadom poput strip-fanova kada su u pitanju njima omiljena kult-ostvarenja. U tome ih nimalo nije obeshrabrio niz gorkih iskustava koje im je Hollywood bio priredjivao proteklih nekoliko godina, pri cemu je, dakako, najpoznatiji slucaj "Batmanovih" fanova koji su imali nesrecu vidjeti silovanju svoje kulturne bastine u Schumacherovom BATMANU I ROBINU. Stoga je sasvim razumljiv skepticizam koji se kod srednjostrujaske kritike stvorio pri prvim vijestima da se tvrtka "20th Century Fox" namjerava upustiti u projekt ekranizacije X-MENA, jednog od najpopularnijih serijala u povijesti stripa. S druge strane, fanovi su film svejedno cekali s velikim nadama, uvjereni kako je tvorac stripa, legendarni Stan Lee, u producentskoj fotelji dovoljna garancija da nece biti prevelikog svetogrdja. Da je ipak rijec o atipicnoj strip- ekranizaciji svjedoci i to da je rezija povjerena Bryanu Singeru, reziseru koji zahvaljujuci kultnom "nezavisnom" filmu PRIVEDITE OSUMNJICENE uziva reputaciju istinskog filmskog umjetnika, a doticna reputacija je uspjela prezivjeti cak i razocarenje koje je Singer priredio bljedunjavom dramom SAVRSEN UCENIK. Bilo kako bilo, X-MEN su na americko kino-trziste izbaceni u ljeto, i tvrtci "Fox" su opravdali 75 milijuna US$ ulozenih u ovu ljetnu uzdanicu - dvostruko veca zarada na blagajnama je bila dovoljan razlog da "Fox" vec sada pocne pripreme za istovremeno snimanje dva nastavka.
Radnja filma zapocinje u vrlo bliskoj buducnosti, kada je svijetu postalo jasno da se medju covjecanstvom nalazi sve vise individua ciji su geni preskocili pojedine evolucijske stupnjeve i stoga svojim nositeljima dali gotovo nadljudske moci. Medju "obicnim" ljudima se stvorio strah od novih mutanata-uebermenscha, sto koristi republikanski senator Robert Jefferson Kelly (Davison) kako bi progurao svoj projekt "registriranja". Za Magneta (McKellen), ostarjelog mutanta opremljenog magnetskim mocima, to previse podsjeca na djetinjstvo, koje je proveo kao zatocenik nacistickog logora smrti, te je odlucio "normalnom" covjecanstvu objaviti rat "do istrage vase ili nase". Njegov prijatelj i telepat Profesor Xavier (Stewart) takodjer je mutant, ali se umjesto toga zalaze za miroljubivu koegzistenciju te je osnovao posebnu skolu u kojoj se mladi mutanti uce snalazenju medju "normalnim" ljudima. Koncepcijski sukob izmedju dvojice mutanata eskalira kada Magneto odluci iskoristiti svoje znanje i moc kako bi umjetno izazvao mutacije medju svjetskim vodjama na predstojecem samitu UN u New Yorku. U tome mu pomaze vjerna skupina slugu - snazni Sabretooth (Mane), ljepljivim jezikom obdareni Toad (Park) i izuzetno opasna zena-kameleon Mystique (Romijn-Stamos). S druge strane, Xavier se moze osloniti na mocnu gomilicu koje cine laserskim pogledom obdareni Cyclops (Marsden), njegova telekinezom obdarena djevojka dr. Jane Grey (Jansen), atmosferska manipulatorica Storm (Berry) te dvoje prinova - metalnim kandzama opremljeni Logan alias Wolverine (Jackman) i tinejdzerica Rogue (Paquin), koja je jos uvijek zbunjena time sto je u stanju isisati zivotnu silu svakoga koga dotakne.
Jedan od mozda najtezih zadataka koji stoji pred filmasem jest ekranizacija popularnog serijala, bilo da je rijec o stripu ili televizijskom ostvarenju. S jedne strane se, iz komercijalnih razloga, moraju objasniti neke stvari (osnovna radnja, biografije stalnih likova i sl.) neupucenom dijelu publike, a istovremeno se mora brinuti da fanovima ne bude dosadno. Iako se ne moze nazvati bas dobrim poznavateljem X-MENA, autor ovih redova drzi da je Singer u tom pogledu uspjesno obavio posao. Osnovne postavke stripa su jasno elaborirane, a likovi prilicno ekonomicno, ali i efektivno predstavljeni sirokoj publici. Da stvar bude jos bolja, Singer je smisao za ekonomicnost pokazao i po pitanju tempa, uspjevsi sve upakirati u nekih 105 minuta, sto je relativno kratko trajanje za ovakvu vrst ljetnih uzdanica. Singeru se takodjer mora priznati da je takodjer uspio pomiriti dva zanrovski razlicita elementa - spektakularnu, kompjuterskom grafikom potpomognutu, akcijadu s politickom dramom. Scenarij Davida Haytera predstavlja sve nego rutinski pristup strip-originalu - za glavnog negativca, kojega izvrsno tumaci britanski oskarovac Ian McKellen, se tek postupno otkriva da je negativac, odnosno gledatelj moze pronaci razumijevanje za njegove postupke. Taj isti scenarij takodjer opskrbljuje film mracnim, depresivnim tonovima koji Singeru itekako leze i kroz koje se tesko provlace diskretni pokusaji humora, odnosno nesto laganijeg sadrzaja. Ako humora u X-MENIMA i ima, u njima ce najvise po svemu sudeci uzivati strip-fanovima, s obzirom na cijeli niz samoparodijskih referenci na neke od najkultnijih epizoda stripa. Svemu tome treba dodati i saroliku ali i mocnu gomilicu glumaca medju kojima se mogu naci sekspirijanske velicine poput McKellena i Stewarta, regularne holivudske starlete poput Halle Berry, keceri poput Tylera Manea te gotovo neprepoznatljivi foto-model Rebecca Romijn- Stamos. Sva ova sarolika druzina dobro funkcionira, iako se od svih isticu sada vec gotovo odrasla novozelandska "oskarovka" Anna Paquin (KLAVIR) te australski debitant Hugh Jackman kao prilicno uvjerljivi Wolverine. X-MEN, doduse, i nisu bas bez problema - scenarij kao odaje dojam da je producentima namjera bila snimiti dodatne nastavke, pa je cijela prica i osnovni sukob prilicno slabasan i ne bas najuvjerljiviji (a prica o stroju za mutiranje je samo prigoda za besmisleno izivljavanje na strucnjacima za specijalne efekte). Ipak, kada se sve zbroji i oduzme, X-MEN zasluzuju vise nego prolaznu ocjenu kao strip-ekranizacija u kojoj komotno mogu uzivati cak i oni koji se ne mogu diciti fanaticnom ljubavi prema devetoj umjetnosti.
(c)2000 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos