VENDETTA
Otkako su sezdesetih godina proslog stoljeca ostali bez robova, tajkuni americke savezne drzave Louisiane su to kompenzirali tako sto su poticali imigraciju sirotinje s juga Italije i tako sebi priskrbili jednako jeftinu radnu snagu. No, trideset godina kasnije vrijedni sicilijanski trudbenici su zaradili dovoljno novca ne samo da izbjegnu siromastvo nego su se neki od njih, poput Josepha Machece (De Almeida) obogatili u toj mjeri da preuzmu kontrolu nad unosnim dokovima i trznicama New Orleansa. To se nimalo ne svidja staroj tajkunskoj eliti na celu s beskrupuloznim Jamesom Houstonom (Walken), koji ne bira sredstva ne bi li Machecu istisnuo s dokova i tu svrhu se koristi politicarima u svom dzepu na celu s gradonacelnikom Joeom Shakespeareom (Welsh). No sef policije Henessy (Brown), i sam nekoc irski imigrant, je posten i ne pristaje sudjelovati u prljavoj kampanji protiv "zabara". Ubrzo nakon toga postaje zrtvom tajanstvenih ubojica, a Houston brzo to iskoristi kako bi zlocin prisio talijanskim imigrantima i njihovoj tajnoj zlocinackoj organizaciji zvanoj "Mafija". Macheca te jos nekoliko s ulice pokupljenih Talijana su optuzeni za ubojstvo te dovedeni na sud. No, zahvaljujuci odlicnoj obrani ih porota oslobodi optuzbe. Na zalost, Houston se s tom odlukom ne slaze te rasiri glasinu da je porota potkupljena. Ubrzo se pred zatvorom pocinje sakupljati sovinisticki raspolozena rulja spremna da pravdu uzme u svoje ruke.
Ovaj TV-film uglednog Nicholasa Meyera (ZVJEZDANE STAZE 2, DAN POSLIJE) za temu ima istiniti dogadjaj koji se zbio u New Orleansu 1890. godine i koji je u povijesne knjige usao po tome sto se americka javnost po prvi put suocila s fenomenom zvanim "mafija". No, Richard Gambino, povjesnicar cije prezime sugerira srodstvo s osnivacima jedne njujorske "obitelji", nije se slozio sa "sluzbenom" verzijom te je po njoj snimljena verzija koja se mnogo bolje uklapa u "politicko korektno" revidiranje americke proslosti. Po toj verziji, mafija nije postojala u New Orleansu, odnosno slicne organizacije su osnovane tek nakon dogadjaja opisanih u ovom filmu, i to kao njihova logicna posljedica i pokusaj obespravljenih imigranata da se suprotstave nepravdama i progonima kojima su ih docekali vladari njihove nove domovine. Iako se moze pretpostaviti da u toj tezi ima pokoje zrnce istine, scenarist Timothy Prager ne samo da ju je svesrdno prihvatio nego je crno-bijela podjela dovedena do krajnosti. S jedne strane imamo andjeoske Talijane, a s druge strane korumpirane, rasisticke zlikovce. Iako je film dobro odglumljen i iako se radnja prati s dosta paznje, ovaj zanatski uradak Nicholasa Meyera pati od nepotrebnih elemenata poput romanse talijanskog naratora i njegove irske djevojke (iako se mora priznati da punasna Megan McCheesney savrseno odgovara idealu ljepote s kraja 19. stoljeca) te melodramatske zavrsnice. Iako je tesko pretpostaviti da ce nasa publika, koju upravo zabavljaju sudjenja "zlocinackim organizacijama" prihvatiti ovaj film kao izvor istine, ipak ce ih zabaviti dva sata solidno napravljenog manipuliranja povijescu.
(c)2000 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos