[ Recenzije ] [ Pretraživanje ]         Filmske stranice         [ http://film.purger.com ]

ZAL

THE BEACH

Da je prije nekoliko godina netko autoru ovih redova rekao kako ce jednog dana biti sretan zato sto je do kraja izdrzao film Dannyja Boylea bio bi, u najmanju ruku, docekan s ozbiljnom skepsom. U to je vrijeme taj skotski reziser slavljen kao novo filmsko bozanstvo zahvaljujuci nevjerojatnom uspjehu svoje kultne drame TRAINSPOTTING, jednog od najboljih filmova devedesetih. No, kao i u sijaset slicnih slucajeva, njegov prijelaz u Hollywood nije opravdao ocekivanja. Nakon sto je "ohladio" odusevljenje kriticarskih fanova neuspjelom demonstracijom vlastitog otkacenjastva u razocaravjucoj "screwball" komediji NE TAKO OBICNOM ZIVOTU, Boyle je odlucio skrenuti u drugu krajnost i pokazati kako je u stanju snimiti pravi pravcati holivudski blockbuster. Za svoj slijedeci projekt je odabrao PLAZU, kultni droman mladog britanskog knjizevnika Alexa Garlanda o grupi mladih zapadnih turista koji stvaraju vlastitu utopijsku zajednicu na izoliranoj tropskoj plazi. Okupivsi oko sebe dvojicu stalnih suradnika - producenta Andrewa MacDonalda i scenarista Johna Hodgea - Boyle se svojski dao na posao da od cinicnog i depresivnog knjizevnog klasika napravi tipican holivudski proizvod. Na uzas ljubitelja romana, scenarist Hodge je radnju i likove iskasapio do neprepoznatljivosti, dok se Boyle iz komercijalnih razloga lisio usluga, a kasnije i prijateljstva, svog stalnog glumca Ewana MacGregora koji je zamijenjen mnogo komercijalnijim Leonardom di Capriom. Usprkos golemog budzeta, film su pratile logisticke nevolje, a uz to su stigle i optuzbe da je ekipa izazvala ekolosku katastrofu nastojeci tajlandske prirodne lokacije uciniti "filmicnijima" nego u prirodi. Kada je film konacno stigao u americka kina, posjecenost je bila daleko ispod ocekivanja, a kritike u najboljem slucaju podijeljene. Na kraju se moze reci da ne samo sto je Boyleov pokusaj da se nametne kao komercijalni reziser dozivio neuspjeh, nego se i za Leonarda di Caprija, cija njuska u ovom filmu nije uspjela u kina dovuci tinejdzerske obozavateljice, moze reci da mu je karijera na putu slicnom "Titanicovom".

Radnja filma zapocinje u Bangkoku gdje mladi americki turist Richard (di Caprio) u jednom prljavom hotelu upoznaje "puknutog" tipa po imenu Daffy (Carlyle) koji ce ga uz par jointa pocastiti i s pricom o otoku gdje se, skrivena od pogleda neznanaca, nalazi rajska plaza i mala skupina hedonista koja je na njoj odlucila provesti ostatak zivota. Slijedeceg jutra Daffyja pronalaze prerezanih zila, ali je prije svog samoubojstva Richardu uspio dostaviti kartu koja pokazuje put do rajskog otoka. Zaintrigiran tom pricom i mogucnoscu velike pustolovine, Richard dolazi u kontakt s mladim parom francuskih turista - Etienneom (Canet) i njegovom privlacnom djevojkom Fran‡oise (Ledoyen) - te ih moli da mu se pridruze u potrazi za tim tajanstvenim mjestom. Oni pristaju te nakon dosta pustolovina uspiju doplivati do otoka. Na samom otoku ce morati prijeci polje indijske konoplje koje cuvaju lokalni farmeri naoruzani "kalasnjikovima", ali kada konacno dodju do plaze, rizik se cini isplacenim. Plaza je prekrasno mjesto, hrane, pica i trave ima u obilju, a mala druzina mladih hedonistickih pustolova na celu sa Sal (Swinton) ih docekuje rasirenih ruku. No, Richardu ce idilicni zivot pokvariti ne toliko zudnja za lijepom Francuskinjom, koliko ljubazna ali neoprezna gesta prema dvojici surfera koje je upoznao na putu do otoka. Ostavio im je kopiju karte do otoka i sada se oni spremaju doci na otok, na uzas Sal koja je uvjerena da ce preveliki broj clanova njihove zajednice ugroziti delikatni modus vivendi s farmerima.

Domaci distributer je, vjerojatno nastojeci udovoljiti posljednjim trzajima bivse vlasti, odabrao turbohrvatski naslov ZAL sto se, u svjetlu onoga sto je autor ovih redaka imao prilike vidjeti na ekranu, pokazalo kao sasvim adekvatna igra rijeci. Naime, zaljenje je osjecaj koji me je obuzeo nakon gledanja - zaljenje za nekoc talentiranim Dannyjem Boyleom, zaljenje za bezbroj prilika koje su autori ovog filma bacili u vjetar, te, konacno, zaljenje za protracenih dva sata zivota. Scenarij Johna Hodgea, bez obzira na to sto je maksimalno uskopljen i zaseceren za potrebe americke publike, davao je mogucnosti da se od ovoga naprave najmanje cetiri sasvim razlicite vrste filma. Boyle je od svega mogao napraviti klasicnu akcijsku pustolovinu nalik na OSLOBADJANJE ili SMARAGDNU SUMU; distopijski motivi romana su se mogli iskoristiti za mracan i ozbiljan film o nalicju utopije i ljudske civilizacije nalik na legendarnog GOSPODARA MUHA; u romanu nepostojeca, a za potrebe filma ubacena, ljubavna prica mogla je dati prigode za inteligentnu melodramu koja opisuje seksualni moral "generacije X"; konacno, svemu tome se mogao dati cinican "stih" tarantinovske crne komedije. Ali, Boylea to sve nije previse zanimalo; opaljen tropskim suncem i egzoticnim lokacijama vise se bavio snimanjem lijepih slicicica, odnosno izborom "kulerskog" techno- soundtracka da bi obratio paznju na to sto zbivanja na filmu nemaju veze jedno s drugim, kao ni sa zdravim razumom (pogotovo u scenama u kojima je karakterizacija likova zrtvovana Boyleovoj zelji da oda pocast APOKALIPSI DANAS). Stanje je mozda najtragicnije s glumcima - di Caprio je angaziran iskljucivo zbog svoje njuske i, svjestan toga, ne pokazuje bog-zna-kakav trud. Izmedju njega i privlacne francuske partnerice Virginie Ledoyen nema nikakve suvisle interakcije; tako drvenu glumu bi ocekivali od prosjecne holivudske bimbulje, a ne od celjadeta koje je svojevremeno dobilo francuski ekvivalent "Oscara". Uopce, s izuzetkom Roberta Carlylea, koji se u filmu premalo pojavljuje, te Tilde Swinton (ORLANDO), koja je neiskoristena, svi glumci su angazirani prije zbog svog fizickog izgleda nego glumackog talenta, sto ZAL cini slicnijim epizodi kakve ljigave Spellingove sapunjace nego potencijalnom kult- ostvarenju uglednog britanskog filmasa. Njihovi napadno kulerski, a svejedno isprazni likovi u filmu s vremenom postaju tako iritantni da se gledatelj s vremenom pocinje nadati da ce svi oni "kalasnjikovi" u farmerskim rukama biti korisno upotrijebljeni upravo na njima. To se pred kraj i dogadja, ali ne na onakav nacin i u onoj mjeri mjeri koja bi ovoj ekoloskoj katastrofi od filma dala prolaznu ocjenu.

  • ocjena: los (-)

    (c)2000 Dragan Antulov


    NAPOMENA: Ovaj dokument namijenjen je isključivo za osobnu upotrebu.
    Za svako drugo korištenje i re-distribuciju u elektronskom, pisanom ili bilo kojem druogm obliku,
    uključujući i WWW-stranice, potrebna je izričita PISANA dozvola autora.

    Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos