A DESTINY OF HER OWN
DANGEROUS BEAUTY
Godine 1583. Venecija mozda nije najbogatiji ili najmocniji grad na svijetu, ali je sasvim sigurno svjetska prijestolnica hedonizma. U njemu zivi Veronica Franco (McCormack), cija je ljubavna veza s mladim i zgodnim Marcom Venierom (Sewell) dovedena na stranputicu. Marco voli Veronicu, ali njena majka Paola (Sewell) je presiromasna da bi mogla platiti miraz dostojan Marcove bogate i politicki utjecajne obitelji. Kada se Marco iz politickih razloga ozeni za drugu zenu, Veronica ne samo sto odbija s njim nastaviti vezu, nego mu se odluci osvetiti na prilicno originalan nacin. Na nagovor vlastite majke, koja se i sama svojevremeno bavila tim poslom, odlucuje postati kurtizanom i uskoro postaje miljenicom venecijanske elite. Njena draz nije samo u fizickom izgledu i krevetskim vjestinama, nego i u tome sto je kao kurtizana, za razliku od "postenih" i drustvenim regulama sputanih zena, nacitana i obdarena pjesnickim talentom. Nakon sto je njene usluge u ratu s Turcima iskoristila i venecijanska diplomacija, Veronica se nalazi na vrhuncu moci. Ali kada Veneciju pogodi kuga, bigoti pronalaze zrtvenog jarca u kurtizanama, te je Inkvizicija optuzi kao vjesticu.
Temeljen na povijesnoj knjizi Margaret Rosenthal, koja je opisivala zivotnu pricu najpoznatije venecijanske kurtizane Veronice Franco (1546 - 1591), ovaj je film u rukama producenta Edwarda Zwicka (zasluznog za filmove kao sto su RAT ZA SLAVU i HRABROST RATNIKA) mogao zavrsiti kao odvratno "politically correct" silovanje povijesti. Scenarij Jeannine Dominy uistinu jest malo pojednostavio povijesne cinjenice, ali umjesto ultrafeministickog moraliziranja nam nudi prilicno intrigantnu i za danasnje vrijednosne pojmove hereticku tezu. Prema autorima ovog filma, u pojedinim okolnostima prostitucija odnosno promiskuitet su najbolji put za oslobadjanje zene, odnosno prostitutke su cak moralno superiornije "normalnim" zenama. Doduse, vecina gledatelja se nece previse muciti s ozbiljnim filozofskim i moralnim dilemama koje nudi ovaj film. Umjesto toga ce nas reziser Marshall Herskovitz pocastiti raskosnom povijesnom slikovnicom renesansne Venecije, kojoj svoj doprinos daju kako autor glazbe, tako i scenografi i kostimografi. No, najdulje ce u sjecanju ostati izvrsni glumci. Catherine MacCormack, koja se samo na trenutak pojavila u HRABROM SRCU, ovdje briljira kao ne samo lijepa nego i pametna zena, koja je u stanju muskarce osvojiti kako svojim izgledom tako i domisljatoscu. Iako joj je u 53- godini jos uvijek zanosna Jacqueline Bisset dostojan partner, najbolji je glumacki odnos ostvaren s odlicnim Rufusom Sewellom (HAMLET, MRACNI GRAD) kao njenim ljubavnikom. I ostali su glumci vrlo dobri, pri cemu se neki od Amerikanaca (Fred Ward kao senator) sasvim fino nose sa svojim britanskim kolegama, specijaliziranim za povijesne uloge. LJUBAVNICA VENECIJE, doduse, pred kraj pocinje bolovati od holivudskih formula i melodramaticnog sukoba na kraju, ali je dojam vise nego pozitivan. Gledatelji ce sigurno uzivati u ovom filmu, a neki i razmisljati o pitanjima koje postavlja. Rijetko je koja romanticna melodrama u stanju nesto tako postici.
(c)1999 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos