[ Recenzije ] [ Pretraživanje ]         Filmske stranice         [ http://film.purger.com ]

GORE NE MOZE

VERY BAD THINGS

Mladi burzovni mesetar Kyle Fisher (Favreau) upravo se treba vjencati za zanosnu Lauru Garretty (Diaz), te je odlucio momacku vecer provesti sa cetvoro svojih prijatelja - trgovcem nekretninama Robertom Boydom (Slater), tihim mehanicarom Charlesom Mooreom (Orser) i dvojicom brace, Michaelom (Piven) i Adamom Berkowom (Stern). Put ih, naravno, vodi u Las Vegas, gdje ce vrijeme provesti u kocki, picu i kokainu, a Boyd sve to zacinjava unajmivsi striptizetu Tinu (Tai) kao dodatnu zabavu u hotelskoj sobi. Sve je sjajno do trenutka kada Michael prilikom snosaja nesretnim slucajem ubije Tinu. Petorica prijatelja su odjednom suocena sa strahovitim problemom - da li da slucaj prijave policiji i riskiraju sudski progon, ili da jednostavno sakriju les. Sve moralne i druge dileme, koje je zakomplicirao dolazak hotelskog cuvara, gordijski rjesava Boyd njegovim ubojstvom. Petorica prijatelja umjesto jednog raskomadaju dva lesa te ih sahranjuju u pustinji i, nakon povratka u Los Angeles, cijela ta nesretna epizoda izgleda iza njih. Ali, naravno, griznja savjesti i sveopca paranoja ce ih dovesti do novih komplikacija i dodatnog krvoprolica.

Ova crna komedija, debitantski rad glumca Petera Berga (POSLJEDNJE ZAVODJENJE, CHICAGO HOPE) bio je od strane mnogih kriticara nazvan jednim od najgorih i najmucnijih filmova ikada snimljenih. Neki su svoje razocaranje i frustraciju doveli tako daleko da su film nazvali djelom psihopata, a drugi su ga nazvali rasistickim i antisemitskim. Naravno, takve su optuzbe ipak pretjerane, i prije svega posljedica cinjenice da je film, reklamiran kao jedna od najkulerskijih i najsmjesnijih crnih komedija u posljednje vrijeme, podbacio daleko ispod ocekivanja. Kao reziser Berg se dobro snasao, barem u prvom dijelu filma, kada upoznajemo likove i njihove reakcije kada se prvi put suoce s problemom. Ali, od trenutke kada zapocne krvoliptanje, film skrece u tamnije vode i nedostaci scenarija postaju sve vidljiviji. Bergu bismo mogli i oprostiti sto je bez imalo obzira pokazao ljudska bica onakvima kakve smatra da jesu - kao krajnje licemjerna, sebicna, amoralna stvorenja koja bez izuzetka posjeduju urodjeni nagon za ubijanjem. Njegovo igranje s nepisanim pravilima "politically correct" karakterizacije (bijeli likovi ubijaju orijentalce, crnce i Zidove) mozemo pozdraviti kao svojevrsnu provokaciju prema licemjerju danasnjeg Hollywooda. Takodjer je za pohvalu i to sto Berg, koristeci talent porno-glumice Kobe Tai (ovdje pod pseudonimom Carla Scott), krsi holivudske regule o neangaziranju talenata iz porno-svijeta. Ali, ne mozemo mu oprostiti to sto film u svom drugom dijelu jednostavno nije smijesan; pogotovo kada ga usporedimo sa slicnim i mnogo boljim filmom SASVIM MALO UBOJSTVO skotskog rezisera Dannyja Boylea. Zavrsnica, koja od mucne realisticne price pravi nadrealisticku grotesku, dodatno kvari dojam. S druge strane, gluma u filmu je prilicno dobra - Slater se nakon dugo vremena ponovno iskazuje kao odlican demonski negativac, Daniel Stern i Jeremy Piven hiperventiliraju kao i obicno, Favreau pokusava biti glas razuma, a u posljednje vrijeme prilicno prepoznatljivi karakterni glumac Leland Orser mnogo doprinosi ovom filmu samo zahvaljujuci svom izrazu lica. Cameron Diaz kao psihoticna nevjesta, pak, nije bas previse uspjela u ovoj ulozi. Gorak okus koji film ostavlja u ustima nije toliko posljedica njegovog sadrzaja ili forme, koliko bolne spoznaje o tome kako je Berg mnoge njegove potencijale ostavio neiskoristenima. Ukratko, GORE NE MOZE je film koji nije zasluzio tako zestoko pljuavnje, ali je jos manje zasluzio svoju "kulersku" reputaciju "kultne" crne komedije. Tarantino jos uvijek moze biti miran.

  • ocjena: podnosljiv (+)

    (c)1999 Dragan Antulov


    NAPOMENA: Ovaj dokument namijenjen je isključivo za osobnu upotrebu.
    Za svako drugo korištenje i re-distribuciju u elektronskom, pisanom ili bilo kojem druogm obliku,
    uključujući i WWW-stranice, potrebna je izričita PISANA dozvola autora.

    Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos