[ Recenzije ] [ Pretraživanje ]         Filmske stranice         [ http://film.purger.com ]

MUMIJA

THE MUMMY

Kao i obicno, zavrsetak ljeta u Hrvatskoj koincidira s pocetkom americkog filmskog ljeta u hrvatskim kinima. Distributeri, suoceni s katastrofalnim padom posjeta sve malobrojnijim dvoranama, se ziheraski orijentiraju gotovo iskljucivo na holivudske blockbustere - nekad prave, nekad lazne hitove koji dolaze iz paketa velikih studija i koji su svoju premijeru imali ovog ljeta. I prije nego sto se takvi filmovi pogledaju, otprilike se zna sto oni sadrzavaju - velike zvijezde, spektakularnu scenografiju, kompjuterski generirane specijalne efekte i lako pamtljive onelinere - sve naustrb suvisle ili uvjerljive price, odnosno svega onoga sto bi moglo film uciniti prekompliciranim za malu djecicu, odnosno za mentalno retardirane gledatelje - dakle najsire i najprostackije narodne mase kojima su takvi proizvodi namijenjeni. Prvi medju njima je MUMIJA, projekt studija "Universal" koji je imao ne bas tako zadatak da otvori sezonu i posluzi kao svojevrsna predigra FANTOMSKOJ PRIJETNJI. Predlozak za ovu ljetnu razbibrigu je pomalo neobican - MUMIJA, kultni horor Karla Freunda iz 1932. godine, koji je, izmedju ostalih, potvrdio reputaciju legendarnog Borisa Karloffa. U svrhu pravljenja remakea je angaziran Stephen Sommers, mladi reziser ciji posljednji rad, akcijski horor o divovskim lignjama i putnickom brodu, DEEP RISING, jos uvijek nije dozivio hrvatsku premijeru.

Radnja filma zapocinje u starom Egiptu, negdje oko 1100. godine pr.n.e. Vrhovni svecenik Imhotep (Vosloo) je imao drskosti da odrzava zabranjenu ljubavnu vezu s lijepom Anck-Su-Namum (Velazquez), prileznicom faraona Setija I (Ipale). Nakon sto je to otkriveno, on ubija faraona, a posto je ubojstvo zivuceg boga u starom Egiptu najgori moguci zlocin, Imhotepa zivog mumificiraju i na njega bacaju najstrasniju mogucu kletvu. Problem je, dakako, u tome sto je ta kletva tako strasna da ce, jednom kada se Imhotep od nje oslobodi i ozivi, postati najmocnije stvorenje na svijetu. To se, naravno, dogodi tek nakon dosta vremena, 1926. godine, kada u Kairu Evelyn (Weisz), skromna bibliotekarka i kci poznatog britanskog istrazivaca, naleti na Ricka O'Connella (Fraser), americkog pustolova i bivseg pripadnika Legije stranaca. O'Connell je jedan od rijetkih koji je usred pustinje pronasao Hamunaptru, legendarni Grad mrtvih, gdje bi trebalo biti zakopano basnoslovno blago. Zbog toga Evelyn i njenom sasavom bratu Jonathanu (Hannah) zajedno s njim odlaze na ekspediciju. Bivsi O'Connelov suborac Bennie (O'Connor), pak, vodi suparnicku ekspediciju. Nakon sto dvije ekspedicije nakon dosta problema stignu do Hamunaptre, otkrivaju da se tamo ne nalazi samo blago, nego i Imhotepova mumija. Svjeze otkopana mumija ubrzo ozivi i pocinje svoje magijske moci koristiti kako bi zavladala svijetom, a pocne se interesirati i za Evelyn - ona bi mogla posluziti za ozivljavanje voljene Anck-Su-Namum.

Sommersa mozda ne bi trebalo pretjerano hvaliti zbog ovog filma, ali u jednoj stvari ipak zasluzuju priznanje - nisu pokusavali prevariti gledatelje nastojeci svoje djelo prikazati ozbiljnijim ili ambicioznijim nego sto zapravo jest. Jedini koji bi mozda mogli biti uvrijedjeni ovim filmom jesu fanaticni obozavatelji horora 30-tih godina, koji su s uzasom shvatili da je njihovo remek-djelo u svom remakeu postalo akcijska komedija za malu djecu. No, takvi su prigovori otprilike isto onako opravdani kao oni koji bi nastali nakon slicne usporedbe Whaleovog FRANKENSTEINA i Brooksovog FRANKENSTEINA JUNIORA. Doduse, mnogo nezahvalnija i poraznija usporedba bi bila ona kada bi Sommersovu MUMIJU usporedili sa Spielbergovim pustolovinama o Indiani Jonesu, filmovima koji su imali mnogo eksplicitniji utjecaj na Sommersa. U usporedbi sa prosjecnim holivudskim proizvodima, MUMIJA se, pak, doima kao solidno napravljeni trash. Montaza je dosta dobra, radnja se odvija dosta brzo tako da nemamo previse vremena da primijetimo slabe tocke kao sto su ne bas previse dotjerani specijalni efekti, neuspjeli stosevi i poneki posve bespotrebni lik.

Dakako da bi oni koji imaju volje i vremena traziti nedostatke u ovom filmu bili itekako nagradjeni za svoj trud. Prica je prilicno jednostavna, s formulaickim likovima i cesto predvidljivim dramskim obratima. Fanatici politicke korektnosti bi isto tako mogli pronaci tragove protuarapskog rasizma u scenariju, odnosno jednu te istu scenu bi mogli protumaciti i kao favoriziranje Zidova i kao suptilni antisemitizam. Neki bi se, pak, mogli osjecati pomalo neugodno zbog kolicine nasilja u filmu, a puritancima se ne bi bas previse svidio kostim koji Patricia Velazquez nosi na pocetku filma. Ni glumacki talent nije bio bog-zna-kakav - Brendan Fraser (BOGOVI I CUDOVISTA) nije ni sjena Harrisona Forda, a i John Hannah, inace maher za uloge simpaticnih epizodista, ovdje je imao prilicno nezahvalnu ulogu kojoj nije uspio unijeti zivot. Njega je skroz otpuhao Kevin J. O'Connor u hipertrofiranoj ulozi sporednog negativca. Juznoafrikanac Arnold Vosloo u ulozi zlog svecenika je, pak, imao jos nezahvalniju ulogu. Nasuprot tome, Rachel Weisz je dobro "skinula" manire tipicnih horor- heroina iz 30-tih i njena sarmantna Evelyn je vise nego dostojno iskupljenje za njen razocaravajuci nastup u LANCANOJ REAKCIJI prije tri godine. Mnogo atraktivniji od njenog nastupa su ipak specijalni efekti, koji su, nazalost, najefektniji u pocetnoj sceni. Glazba Jerryja Goldsmitha je, sa svoje strane, prilicno efektna i po svemu sudeci ce se pamtiti mnogo duze od samog filma.

Sve u svemu, MUMIJA je solidan, zabavan filmic kojeg cemo zaboraviti nakon nekoliko mjeseci. Ali mozda ce ipak posluziti nekoj uzvisenijoj svrsi. Ako je istina ono sto se cuje o FANTOMSKOJ PRIJETNJI, mozda ce fanaticni "warseri", gledajuci MUMIJU, shvatiti na sto se sveo kult kojem su povjerili cetvrt stoljeca.

  • ocjena: solidan (++)

    (c)1999 Dragan Antulov


    NAPOMENA: Ovaj dokument namijenjen je isključivo za osobnu upotrebu.
    Za svako drugo korištenje i re-distribuciju u elektronskom, pisanom ili bilo kojem druogm obliku,
    uključujući i WWW-stranice, potrebna je izričita PISANA dozvola autora.

    Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos