THE MASK OF ZORRO
Danas, kada Hollywoodu izgleda normalna stvar praviti remakeove filmova snimljenih jos prije koju godinu, doista je bilo cudno ocekivati da bi netko bio u stanju uloziti desetke milijuna dolara u projekt koji izgleda tako ocajno staromodan. U eri Interneta izgleda doista cudno da bi publici mogao biti privlacan romanticni maskirani junak s macem, kojega ne muce nikakve neuroze, i cije je poimanje dobra i zla tako kristalno jasno. Ali, nekome je u "Columbiji" pala na pamet takva ideja, i tako je svoju ekranizaciju dozivio Zorro, maskirani osvetnik iz Kalifornije pocetkom 19. stoljeca, kojeg je 1919. godine smislio americki knjizevnik Johnston McCulley. Popularnost junaka (koji mnogo toga duguje britanskom Scarlettu Pimpernelu), bila je takva vec da je gotovo odmah autorska prava kupio tada jos mladi Hollywood, a nijemi filmovi o Zorrou postali odskocnom daskom za Douglasa Fairbanksa, prvu pravu akcijsku zvijezdu u povijesti americke kinematografiju. Desetljeca su prosla, i Zorro je dozivio ekranizaciju u americkim, meksickim, spanjolskim, talijanskim, pa i soft-core varijantama. Kada je red dosao na Hollywood 90- tih, mnogi su bili skepticni, znajuci kako on zna upropastavati kostimirane drame (emtivijevska TRI MUSKETIRA i COVJEK SA ZECJEZNOM MASKOM su dva prilicno ilustrirajuca primjera).
Radnja filma zapocinje u Kaliforniji 1821, tada jos pod spanjolskom vlascu. Zemljoposjednik don Diego de la Vega (Hopkins) svako malo oblaci masku i kao Zorro se bori za prava seljaka i obicnog naroda, a protiv zlog guvernera Rafaella Monterra (Wilson). U predvecerje meksicke nezavisnosti, Monterro uspije razotkriti Zorroov identitet i hapsi de la Vegu i slucajno ubije njegovu suprugu Esperanzu (Rosen). Nakon sto je de la Vegu bacio tamnicu, on otima njegovu kci Elenu i odvodi je sa sobom u Spanjolsku gdje ce je odgojiti kao svoju kci. Dvadeset godina kasnije, Monterro se vraca u Kaliforniju, zajedno sa Elenom (Zeta-Jones), koja je izrasla u lijepu djevojku. U meduvremenu, de la Vega bjezi iz zatvora i u jednoj krcmi slucajno naleti na Alejandra Murrietu (Banderas), sitnog razbojnika cija mu strast za borbom privuce paznju. Alejandro, naime, zeli osvetiti smrt brata kojeg je ubio korumpirani americki kapetan Love (Letscher), glavni Monterrov saveznik. De La Vegi pada na pamet genijalna zamisao da mladica nauci svim svojim vjestinama i od njega napravi novog Zorroa. U medjuvremenu, Monterro pocinje provodjenje plana koji bi od njega trebao napraviti apsolutnog gospodara Kalifornije.
Uspjeh koji je ZORRO proslog ljeta dozivio na americkim kino-blagajnama predstavljao je jedno od najvecih proslogodisnjih iznenadjenja. Ali, zapravo, to i ne bi trebao biti veliki misterij. Jednostavno, u eri kada svaka holivudska ljetna uzdanica zeli biti moderna po svaku cijenu, ZORRO se nametnuo svojom jednostavnoscu i staromodnoscu. U filmu postoji jasna podjela na pozitivce i negativce, motivi protagonista su jednostavni, kao i miks akcije i romanse, koji je danasnjoj publici isto tako drag kao i prije sedam desetljeca, kada su siparice slinile za Fairbanksom. Scenarij, iako je, po dobrom starom holivudskom obicaju, djelo troclanog odbora, striktno se drzao pravila pustolovnog filma, a i posvetili su vise paznje nego obicno likovima i zapletu. Tako se filmu, kojeg je rezirao inace ne previse talentirani Martin Campbell (BIJEG IZ UTVRDE ABSALOM), nema sto previse zamjeriti. Specijalni efekti su solidni, scene macevanja (koje je ovdje, pravilno, najveca atrakcija filma) vrhunski rezirane, a u filmu ima i adekvatne doze humora. Antonio Banderas je dusu dao za ovu ulogu (kao akcijskom junaku mu mnogo bolje pase nego u Rodriguezovom DESPERADU), a velska glumica Catherine Zeta-Jones, relativno nepoznata americkoj publici, izvrstan je romanticni partner. Anthony Hopkins se, pak, najvise potrudio od svih, prikazavsi nam de la Vegu kao sjetnog, povucenog ali efikasnog borca za pravdu. No, najvece je otkrice filma odlicni Matt Letscher u ulozi pokvarenog americkog kapetana. Glazba Jamesa Hornera, koji u posljednje vrijeme pokazuje ne bas preveliku nadahnutost (TITANIC), solidna je, iako ce mnogi postavljati pitanje "nije li ovo ipak previse slicno ALIENSIMA". Naravno, film ima odredenih nedostataka - prije svega vise nego liberalno poigravanje s povijesnim cinjenicama iz Kalifornije 19. stoljeca, ali, sumnjam da ce vecini gledatelja za to biti briga.
Ukratko, ZORRO je neobicno ugodno holivudsko iznenadjenje u nasoj video- ponudi.
(c)1999 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos