MIDNIGHT IN THE GARDEN OF GOOD AND EVIL
Clint Eastwood je za mnoge ljude sinonim za akciju, dok je boljim poznavateljima filma taj glumac odavno prestao biti samo jedno lice s platna. Nakon sto je debitirao iza kamere jos daleke 1971. godine, Eastwood je kao reziser napravio impresivan opus od preko dvadesetak filmova. Vecinu njih kritika je hvalila, a NEPOMIRLJIVI su mu 1993. godine donijeli i "Oscara". Naravno, uz tako veliki broj filmova, normalno je ocekivati tu i tamo koji promasaj. Eastwoodu su devedesete, nakon trijumfa s NEPOMIRLJIVIMA, donijele svojevrsno razocaranje - osim MOSTOVA OKRUGA MADISON, koje je spasila zenska publika, svi ostali filmovi bili su ispod onoga sto bismo inace ocekivali od starog majstora. Najnovije razocarenje predstavlja PONOC U VRTU DOBRA I ZLA, djelo koje je neobicno, ne samo za Eastwooda, nego i za svakog drugog filmasa inace. Nastao prema hvaljenoj bestseler-knjizi novinara Johna Berendta, koji je u njoj opisao dogadjaje kojima je sam bio svjedok, ovaj je film, zanrovski neodredjeni miks drame, komedije i sudskog trilera, jos jedan dokaz tvrdnji kako vrhunska literatura proizvodi lose i mediokritetske filmove i obrnuto.
Radnja se odvija u Savanni, pitoresknom gradu u drzavi Georgiji, cija je ljepota i juznjacki sarm za vrijeme gradjanskog rata spasila njegove stanovnike od Shermanovog pustosenja. Njujorski novinar John Kelso (Cusack) poslan je od strane casopisa "Town and Country" da pise o raskosnim bozicnim zabavama koje za pripadnike gradske elite priredjuje Jim Williams (Spacey), ugladjeni trgovac umjetninama koji je stekao veliko bogatstvo i kupio najjraskosniju i najstariju vilu u gradu. Kelso na zabavi, a i prije nje, upoznaje mnoge prilicno zivopisne tipove, kakvih nema vjerojatno nigdje na svijetu. No, tek ce mu dogadjaji neposredno nakon zabave dati materijala za pisanje - Williams je, naime, ustrijelio Billyja Hansona (Law), svog mladog ljubavnika. Williams tvrdi da je pucao u samoobrani, ali policija misli drukcije, pa Kelso ostaje u Savanni da bi predstojece sudjenje iskoristio za knjigu. Usput ga kao dio svog tima angazira i Williamsov ekscentricni i samouvjereni odvjetnik Sonny Seiler (Thompson), pa, Kelso, istrazujuci proslost Billyja Hansona, upoznaje zivopisnog transvestita Lady Chablis (koja u filmu glumi samu/samog sebe) i svecenicu vudua Minervu (Hall). Dodatni razlog za ostanak u Savanni je i njegova sarmantna susjeda Mandy Nichols (Eastwood) s kojom stupa u vezu.
Eastwoodu, dakako, nije prvi put da snima filmove s dva i pol sata trajanja, ali cak i najblagonakloniji kriticari su morali priznati kako PONOC U VRTU DOBRA I ZLA ima ozbiljnih problema s tempom. Oni najzlobniji su ga prekrstili u TISUCLJECE U VRTU DOBRA I ZLA. Moguce je veoma jednostavno objasnjenje zasto je ovaj film tako dug i razvucen - Eastwood je, kao i mnogi drugi prije njega, radeci ovaj film postao opcinjen Savannom i jednostavno nije imao srca da reze kadrove koji prikazuju njene ulice. Takodjer nije imao srca ni rezati scene koje pokazuju mnoge zivopisne stanovnike tog grada, kao i njihove bizarne obicaje. U svemu tome se negdje zagubio pravi film, kojeg iz ponora na jedvite jade vuce izuzetno jaka glumacka postava. John Cusack, koji tumaci nominalnog junaka, prilicno je bljedunjav, ali ostali to vise nego nadoknadjuju - Kevin Spaceyeva izvedba je tako virtuozna, da su samo zbog nje pocele ozbiljne spekulacije o seksualnoj orijentaciji tog glumca; Jack Thompson, poznati australski glumac je jedva prepoznatljiv kao gojazni juznjacki odvjetnik; Lady Chablis je takodjer dobra glumica, iako glumiti samog sebe i nije takvo postignuce. Unosenje romanse, koje u knjizi nije bilo, u scenarij, dodatno je razvuklo film, ali smo zato dobili priliku da se upoznamo s talentom Eastwoodove sarmantne kceri Alison. Sve u svemu, prilicno neuspio film koji ce mnoge natjerati na zijevanje, i zbog cijeg propustanja i ne treba previse zaliti.
(c)1999 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos