[ Recenzije ] [ Pretraživanje ]         Filmske stranice         [ http://film.purger.com ]

ŽESTOKI UDAR

DEEP IMPACT

Nakon što su prije dvije godine konačno zaključili kako su sedamdesete "in", bezidejni holivudski glavešine su odlučili za svako ljeto ispumpati barem jedan veliki film katastrofe. Nakon što su istrošeni tornadi, vulkani, a plamteće zgrade i tonući brodovi proglašeni nedovoljno spektakularnim, na red je došla nova obrada METEORA iz 1978. godine. Prošle se godine novoholivudski običaj istovremenog snimanja dva filma na istu temu prouzročio natjecanje u disciplini "moj je vulkan veći od tvog vulkana", pa su tim svijetlim stopama krenuli Bruckheimer i Spielberg, snimajući svaki svoju verziju epske priče o opakim nebeskim tijelima koja prijete našem planetu. U utrci koja je nastala mnogi su favoritom nazvali Bruckheimerov ARMAGEDDON, zbog većeg budžeta i gomile megazvijezda. Spielberg, koji se bio opekao s nekoliko svojih debitantskih radova, odlučio je budžet žrtvovati brzini i njegov je rad, ŽESTOKI UDAR, lansiran par mjeseci ranije sa nepoznatim i karakternim ulogama. Mnogi su očekivali da će ŽESTOKI UDAR biti zgažen pred naletom Devlin-Emmerichove GODZILLE, ali to se nije dogodilo. Naprotiv, za "Sonyjevu" mega-uzdanicu se ispostavilo da je gušter od papira (relativno govoreći, s obzirom da je ipak zaradio dobrih, ali razočaravajućih 77 mil. US$ u prvom tjednu), dok je ŽESTOKI UDAR nakon prvog tjedna, poput TITANICA početkom godine, uspio održavati solidnu gledanost u nekoliko tjedana.

Radnja filma započinje kada 14-godišnji učenik Leo Biederman (Wood) na zabavi školskog astronomskog kluba otkrije jednu kometu. Njegov mentor, profesionalni astronom Wolf (Smith), sa užasom shvati kako je komet na putu prema Zemlji, ali prije nego što to priopći ikome, nastrada u prometnoj nesreći. Godinu dana kasnije, Jenny Lerner (Leoni), ambiciozna novinarka MSNBC-a, ima dva ozbiljna problema u životu - mora se suočiti s činjenicom da joj je otac (Schell) ostavio majku (Redgrave) zbog mlade žene, dok je s druge strane vodstvo TV-kuće zapostavlja. Njena velika prilika nastupa u trenutku kada joj dojave kako je ministar financija Alan Rittenhouse (Cromwell) podnio ostavku, navodno zbog preljubničke afere s izvjesnom "Ellie". Jenny Lerner nastoji iskopati pikantne detalje, ali kada je otmu vladini agenti, shvati da se iza "Ellie" krije nešto mnogo strašnije - "E.L.E." je skraćenica za komet koji je prije 65 milijuna godina izbrisao dinosaure s lica Zemlje. Predsjednik SAD (Freeman) ubrzo priopćava svijetu strašnu istinu, ali i utješne vijesti o tome kako je napravljena letjelica zvana "Messiah", čija će posada na čelu s veteranom-astronautom Spurgeonom Tannerom (Duvall) na kometu postaviti nuklearne bombe.

Najkraća fraza s kojom bi se mogao okarakterizirati ovaj film je "Titanic u svemiru". Naime, Spielberg i njegova kuća "Dreamworks SKG" se nije baš mogla pohvaliti nekim dojmljivim filmskim hitovima u svojoj debitanstkoj godini, pa su se nastojale izvući pouke iz Cameronovog iznenadnog trijumfa. Jedna od njih je da ove godine očigledno "pale" filmovi u kojima se velika katastrofa kombinira s ljubavnom pričom. Scenaristi Rubin i Tolkin (potonji se može pohvaliti izvanrednim Altmanovim IGRAČEM) su, pak, ta pravila malo modificirali u skladu s kanonima filmova katastrofe 70-tih godina. Tako, umjesto jedne, imamo gomilu ljubavnih, odnosno sentimentalnih priča u kojima se u nebesa dižu obiteljske vrijednosti. Problem s takvim konceptom jest u tome što je za tako nešto primjereniji medij mini-serije nego cjelovečernjeg filma. Jest da su glumci izvrsni (uz izuzetak Tee Leoni, kojoj očigledno bolje stoje komične uloge), ali likovi im nisu dovoljno profilirani i na kraju nam postaje svejedno hoće li itko od njih preživjeti. Da stvar bude gora, relativno niski budžet je i drugi ključni element Cameronovog uspjeha - specijalne efekte - sveo na gotovo minijaturnu mjeru. Najdojmljivije scene se dogadjaju tek petnaestak minuta pred kraj filma, a neki važni dogadjaji su jednostavno prepričani.

Drugi ozbiljan problem s ovim filmom je i nedostatak uvjerljivosti. Za razliku od Camerona, koji je imao zahvalni predložak u istinitom dogadjaju, scenaristi su se morali upuštati u kojekakve spekulacije. I pri tome su iz melodramatskih razloga izbacivali kojekakve "bisere", uz holivudsko ionako slabašno poštivanje nekih elementarnih znanstvenih činjenica. Tako nesretni znanstvenik Wolf bez ikakvog smisla gine na početku filma, a komet koji je otkriven od strane srednjoškolca-amatera ne može zapaziti nijedan ugledan svjetski opservatorij. Stanovništvo SAD (po dobrom starom običaju, ostatak svijeta nije dostojan da se prikažu njihove reakcije na Sudnji dan) je neobično disciplinirano i s tihom rezignacijom čeka smrtnu osudu samo zato što im je predsjednik rekao da je tako najbolje. Naravno, pred kraj se odjednom sjete bježati iz svojih kuća samo zato da Mimi Leder može napraviti dojmljivi kadar višekilometarskog zastoja u prometu.

Ipak, s obzirom na količine stajskog gnojiva kojima nas svakog ljeta obasipa Hollywood, za ŽESTOKI UDAR bi ipak morali važiti nešto blaži kriteriji. Kao što sam rekao, glumci su dobri, efekti pred kraj su dojmljivi, a i optimistički ton filma predstavlja osvježenje u ovom krajnje ciničnom i pesimističnom desetljeću.

  • ocjena: podnošljiv (*)

    (c)1998 Dragan Antulov


    NAPOMENA: Ovaj dokument namijenjen je isključivo za osobnu upotrebu.
    Za svako drugo korištenje i re-distribuciju u elektronskom, pisanom ili bilo kojem druogm obliku,
    uključujući i WWW-stranice, potrebna je izričita PISANA dozvola autora.

    Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos