THAT THING YOU DO!

• uloge: Tom Everett Scott, Liv Tyler, Jonathan Schaech, Steve Zahn, Ethan Randall, Tom Hanks, Bill Cobbs, Rita Wilson
• scenografija: Victor Kempster
• kostimografija: Colleen Attwood
• fotografija: Tack Fujimoto
• montaža: Richard Chew
• glazba: Howard Shore & Adam Schlesinger
• scenarij: Tom Hanks
• režija: Tom Hanks
• proizvodnja: 20th Century Fox, SAD, 1996.
• distribucija: VTI
• trajanje: 110 '

Tom Hanks je sretan čovjek. Dobio je dva "Oscara" zaredom, filmovi mu zaradjuju milijune na blagajnama, a i kritičari ga vole. Ali, kao što to obično bude, nemilosrdno Peterovo načelo čini svoje, pa svaka osoba mora prije ili kasnije doseći svoju razinu nesposobnosti. S obzirom da je Hanks dosegao vrhunac u glumi, svoju nesposobnost je morao tražiti u režiji. I tako, čim mu je u ruke dopao anonimni scenarij Jonathana Demmeja s ponudom za ulogu, on je pristao pod uvjetom da bude čovjek iza kamere.

Radnja filma THAT THING YOU DO! smještena je u nekada često korištena, a danas već pomalo zaboravljena "dobra stara vremena" kada su baby boomeri odrastali u blagostanju i bez straha od Vijetnama, droge i drugih svinjarija što su američki san pretvorili u noćnu moru. Godina je 1964. i širom zemlje nove rock-grupe, najčešće imitacije "Beatlesa", rastu kao gljive poslije kiše. Jedna od njih su i "OneDers", ponos Erieja u Pennsylvaniji, čiji je bubnjar upravo prije "gaže" na maturalnoj večeri slomio ruku. Kao zamjena uskače Guy Patterson (Everett-Scott), samozatajni ljubitelj jazza koji vježba bubnjati u podrumu očeve trgovine. Na gaži Pattersonov ritam učini da skladba "That Thing You Do!" postane popularn, te su "OneDers" osuđeni na instant-uspjeh. Grupu pod svoje uzima iskusni i nemilosrdni menadžer Mr. White (Hanks) i, dok se njihova stvar penje na top-listi, vodi ih na Olimp show- businessa u Los Anglesu. No, nakon što postanu nacionalne TV-zvijezde, neumitne nesuglasice medju članovima grupe vode do njenog raspada.

THAT THING YOU DO! spada u onu vrstu filmova koji se zaboravljaju s gotovo istom onom brzinom s kojom su se gledali, i koji su omiljena ilustracija one iljf-petrovske fraze "kome je ovaj film potreban". Očigledno je bio potreban Hanksu kako bi se dokazao kao režiser (i nije mu baš bilo previše teško, s obzirom na prilično nisku zahtjevnost priče) te da bi pokušao dati još jedan od nostalgičnih prikaza jedne ljepše, sretnije Amerike koje se sada sjećaju pedesetegodišnjaci. Sam po sebi, filmić nije ništa posebno - vremensko razdoblje je dočarano s dosta detalja i šarma, ali nedostaje "duše" koja je karakterizirala AMERIČKE GRAFITE. Glazba je isto tako dobra, a čak i naslovna, inače ne previše dojmljiva skladba, uspijeva nas mnogo kasnije iznervirati od one grozne "Beautiful Maria" u KRALJEVIMA MAMBA. Mlada glumačka ekipa se nije previše trebala truditi, a Liv Tyler u ulozi Faye prije služi kao ukras, odnosno kao "odmor ratnika" nego kao neki suvisli lik. Tim Everett-Scott je, pak, zamišljen kao mladi klon samog Toma Hanksa i prilično nespretno pokušava funkcionirati kao nekakva "umjetnička" savjest banda. Sve u svemu, prilično nespretan, ali ne i negledljiv filmić, idealan za dva sata neobavezne zabave.