THE GHOST AND THE DARKNESS
Stephen Hopkins, kojemu su mnogi nakon NOĆNE MORE U ULICI BRIJESTOVA 5 predvidjali veliku budućnost, mora se definitivno zadovoljiti drugoligaškim statusom. To znači da je najbolje čemu se može nadati od holivudskih producenata povjeravanje nastavaka filmova koje su snimili mnogo etabliraniji kolege (PREDATOR) ili opskurnih projekata u sjeni visokobudžetnih uzdanica (ODBROJAVANJE). To ne znači da Hopkins ne zna snimiti dobar film (o čemu svjedoči JUDGEMENT NIGHT), ali bojim se da je mnogo manje talentiran za biranje dobrih projekata. Iza najnovijeg stoji producentsko ime Gale Ann Hurd, koja se može pohvaliti s takvim hitovima kao što su TERMINATOR i ALIENS, te ni manje ni više nego istinita priča, opisana u knjizi LJUDOŽDERI TSAVOA Johna Henryja Pattersona.
Dogadjaj se zbio prije točno stotinu godina, kada je cvatući Britanski imperij nastojao ovladati Afrikom prije njemačke i francuske konkurencije. Kao najefikasnije sredstvo su služile željeznice i potpukovniku Pattersonu je bilo povjereno da sagradi most preko rijeke Tsavo. Nekih tridesetak tisuća hindusa i muslimana iz Indije su bili unajmljeni kao iskusna radna snaga. No, projekt se odužio i umalo završio fijaskom, čemu su djelomično pridonijela dva lava, koji su tokom desetak mjeseci pojeli tridesetak radnika, a zajedno s domorocima skor je iznosio 130. Ono što je posebno izazivalo užas u toj horor-priči iz stvarnog života bio je modus operandi dotičnih zvijeri, koje se za razliku od ostalih lavova, napadali u paru i znali grabiti nesretnike usred bijela dana, nekad unutar samog logora, pred stotinama skamenjenih svjedoka. Patterson je nakon desetak mjeseci uspio organizirati zasjedu i likvidirati oba dva lava. Razlozi zašto su lavovi imali upravo ljude na svom meniju nikada nisu bili ustanovljeni (postojale su špekulacije o tome da su radnici poubijali sve gazele i ostali prirodni lavlji plijen u okolici), a cijela je priča dala materijal za film snimljen 1952. godine (DEVIL BWANA).
U holivudskoj verziji Patterson (Kilmer) ostavlja trudnu suprugu (Mortimer) da bi za željezničkog magnata (Wilkinson), samodeklarirano bezosjećajno djubre, sagradio most preko rijeke Tsavo. Pri dolasku u Afriku prvo što osjeća jest divljenje prema prekrasnim krajolicima, ali ga njegov predradnik i narator filma Samuel (Kani) brzo spušta na zemlju: gradilište je u rasulu zbog bolesti, te nesuglasica medju radnicima motiviranih rasnom i vjerskom netrpeljivošću. Patterson brzo uspije inspirirati radnike na posao uspješnim lovom na lava koji je dosadjivao radnicima, ali prava iskušenja tek dolaze. Naime, logor uskoro postaje omiljeno lovište za dva mlada, izuzetno lukava i ubilački raspoložena lava. Patterson ih nikako ne može zaustaviti, kao ni paniku medju radnicima, pa željeznička tvrtka unajmljuje Remingtona (Douglas), legendarnog lovca koji jedini može stati pošasti na kraj.
S obzirom da je scenarij napisao William Goldman, jedan od holivudskih scenarista koji se može pohvaliti s dosta uspjeha u prethodna tri desetljeća, očekivao sam nešto ipak originalnije. Naime, čovjek treba biti slijep ili ne baš previše upoznat s filmskim klasicima u posljednjih nekoliko godina pa da zaključi kako je cijeli film besramna kopija RALJA. Izgleda da je taj virus zarazio i ostale upetljane u ovaj projekt pa tako Hopkins, u trenucima kada se ne zanese u njemu izuzetno dragim masovnim scenama, kopira Spielbergova režijska rješenja - na primjer, lavlje repove koji izviru iz mora trave kao nagovještaj opasnosti. "Oscarima" nagradjeni skladatelj Jerry Goldsmith, pak, "vuče" na sada već legendarne Williamsove bubnjeve. I likovi su modelirani po uzoru na trojku iz RALJA, pa nije teško pretpostaviti tko će preživjeti u filmu a tko neće. Ni glumci koji ih tumače nisu se previše pretrgli - Kilmer je uobičajeno bezizražajan, a Douglas najviše energije iskazuje u potpuno bespotrebnoj sceni plesanja s Masai ratnicima.
Najkraće rečeno, ukoliko ste, kao autor ovih redaka imali prilike gledati RALJE, nećete moći izbjeći to da DUHU I TAMI date jedan veliki palac dolje. Ostali će možda imati sreće i uživati u ovoj pustolovini.
(c)1997 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos