ADRENALIN: FEAR THE RUSH
Godine 2007, nakon što su etnički sukobi u istočnoj Evropi izazvali nuklearnu havariju, gomile imigranata sa Starog kontinenta opsjedaju Ameriku pa ih vlasti trpaju u Boston, pretvoren u golemu karantenu. Tamo su imigranti stvorili vlastitu upravu i policiju, a neki od njenih pripadnika su prisiljeni suočiti se s dosada najvećim iskušenjem. Naime, jedan tip postaje žrtvom mutirajućeg virusa i pretvara se u krvoločno čudovište. Dok ga četvoro policajaca nastoje uloviti po mračnim podrumima, vladini specijalci se utrkuju s vremenom jer čudovište prijeti zarazom milijunima ljudi.
Možda će neki gledatelji biti privučeni činjenicom da se u filmu nalaze kadrovi iz rata u Hrvatskoj, kao i da je djelomično snimljen u Mostaru. Ali oprezniji filmofil će ime režisera Alberta Pyuna držati dovoljnim da film zaobidje u širokom luku. Naime, dotični je bez svake sumnje jedan od najgorih filmaša čije je radove (ALIEN FROM L.A., CYBORG, BRAIN SMASHER) autor ovih redova imao nesreću da vidi. Ako nekome to nije dovoljno, u glavnoj je ulozi i Christopher Lambert, kojeg je teško povezati s nečim gledljivim u posljednje vrijeme. Natasha Henstridge, jedina stvar koja je gledateljima SPECIESA ostala u lijepoj uspomeni, ovdje je u ulozi policajke, usput i brižne majke, uvjerljiva poput Stallonea u ulozi knjižničara, a da bude još gore, ni ne pokazuje svoje tjelesne kvalitete. Ali sve je to ništa prema "uvjerljivosti" filmskih eksterijera koji glume Boston - npr. policijske "lade" u Americi na kojima piše "Policia" (a ne "Police" kao što bi svatko normalan olekuvao) ili helikopteri Mi-8 u službi američke vojske. Uz takvo vrijedjanje gledateljeve inteligencije slijedi i pravo mučenje u dosadnom, nemaštovitom i nelogičnom natjerivanju čudovišta i policajaca po nekakvim mračnim interijerima (kao da to nismo vidjeli u stotinama sličnih ostvarenja).
Jedina dobra stvar u ovom filmu jest to što traje petnaest minuta kraće od prosjeka, ali je i to nedovoljno da ADRENALIN, koji postavlja nove granice loše kinematografije, bude poštedjen od najstrože kritičarske kazne.
(c)1997 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos