INDEPENDENCE DAY
Polagano, ali sigurno, famozno američko ljeto 1996. se u kasnu jesen ispucava u evropskim kinima. Nakon toliko megabudžetiranih i hiperreklamiranih potencijalnih hitova, došao je red i na superspektakl kojeg mnogi fanovi SF-a drže šećerom za kraj. DAN NEZAVISNOSTI, oko 70 milijuna dolara vrijedni proizvod 20th Century Foxa, morao je još jednom potvrditi kvalitet tvrtke koja nam je dala trilogije o RATU ZVIJEZDA i ALIENU, kao i PREDATORA te mnoge druge klasike popularnog, ali financijski prilično zahtjevnog žanra. Mnogi su bili skeptični prema tom Foxovom pothvatu, uzimajući u obzir Turnerovu Olimpijadu i mnogo razvikanija imena uposlena na TWISTERU i NEMOGUĆOJ MISIJI. Na kraju su i TWISTER i NEMOGUĆA MISIJA dobili više od očekivanja, ali su se ipak morali zadovoljiti srebrom i broncom. Veliki pobjednik ovog ljeta i film na putu da potuče sve komercijalne rekorde je Emmerichov DAN NEZAVISNOSTI. Ista se priča ponovila i na stranim tržištima, osim hrvatskog, gdje je čast nacionalne kinematografije spasilo filmsko čudo zvano KAKO JE POČEO RAT NA MOM OTOKU.
Radnja započinje kadrom Zemlje koja se vidi s Mjeseca. Malo spomen-obilježje prvom čovjekovom letu na Zemljin satelit u simboličkom kadru prašinom zatrpava veliki objekt koji se pokreće prema našoj rodnoj planeti. 2. srpnja, dva dana ispred najvećeg američkog praznika, SETI-jevi znanstvenici uočavaju divovski meteor, za kojeg se ubrzo ispostavlja da je svemirski brod vanzemaljaca, s masom četvrtine Mjeseca. Iz njega izlijeću manji brodovi, 25 km promjera svaki i smještaju se iznad svih velikih zemaljskih kadrova. Dok američka vlada na čelu s predsjednikom Whitmoreom (Pullman) pokušava dokučiti motive vanzemaljaca i savjetuje narod da ne paniči, dotle bivši znanstvenik i kabelski operator David Levinson (Goldblum) iz vanzemaljskih signala uočava da se spremaju za napad. 3. srpnja njegova se upozorenja obistinjuju i Washington, New York i Los Angeles završavaju u moru ognja. Preživjeli, na čelu s predsjednikom, bježe u Zonu 51, tajnu vojnu bazu za koju glasine govore da sadrži prije više godina zarobljenu vanzemaljsku letjelicu. Tamo će se na brzinu pokušati pronaći sredstva kojima bi se čovječanstvo 4. srpnja, na Dan nezavisnosti, u odlučnoj bitci izborilo za svoj opstanak.
Osim što je definitivno potvrdio povratak visokobudžetnog SF-a u producentske planove Hollywooda (i po dobrom starom običaju, izazvalo val sličnih projekata u slijedećoj godini), DAN NEZAVISNOSTI je po nekima samo dio kulturnog vala kojeg je prije tri godine pokrenula sada kultna TV-serija DOSJEI X. Vječno pitanje "da li je čovječanstvo samo u svemiru" u posljednje vrijeme ima sve više elemenata za pozitivni odgovor: otkrivaju se tajni dokumenti o famoznom "slučaju Roswell", uključujući i već čuvene snimke autopsije, da bi nedugo po premijeri DANA NEZAVISNOSTI Clinton trijumfalno obznanio nalaze o negdašnjem životu na Marsu. Ako i zanemarimo komentare dežurnih paranoičara, kako je premijera ovog filma samo dio pažljivo pripremljenog plana za obznanivanje te vijesti, DAN NEZAVISNOSTI možemo istaknuti i kao film koji na velika vrata vraća koncept aliena kao negativaca. Sve dosada su filmovi o Prvom kontaktu prikazivali aliene ili kao nevjerojatne dobričine (BLISKI SUSRETI TREĆE VRSTE, E.T., ČAHURA) ili kao izolirane pošasti koje prijete samo manjim dijelovima ljudskog roda (ALIEN, PREDATOR). DAN NEZAVISNOSTI, pak, po prvi put pokazuje aliene u nastojanju da bez milosti i metodično unište cijelo čovječanstvo. Možda je razlog tome desničarsko usmjerenje vlasnika Foxovog imperija, kao i nastojanje da se ispuni praznina nastala raspadom sovjetskog "carstva zla".
Bilo kako bilo, DAN NEZAVISNOSTI je svojom postavkom o ratu svjetova isto tako u Hollywood nakon dugo vremena vratio žanr filma katastrofe, popularan u danas nostalgičnim 70-tim godinama. Zbog toga što u takvim filmovima glavnu ulogu igraju razne nepogode (u ovom slučaju invazija vanzemaljaca) nisu bile potrebne razmažene zvjezdice i milijuni dolara su otišli tamo gdje trebaju: u specijalne efekte. Oni su možda najimpresivniji i najvrijedniji dio ovog filma, pogotovo kada se uzme u obzir da su, na Emmerichovo inzistiranje, makete imale prednost pred danas standardnom kompjuterskom grafikom. I dok je tehnička izvedba dovedena gotovo do savršenstva, dotle je scenarij, kao što se može očekivati, najblaže rečeno inferioran. Likova ima mnogo, a u mnogo su slučajeva karikature. To važi i za predsjednika (Pullmanov Whitmore kao ratni heroj je očita desničarska packa na Clintonovu vijetnamsku eskivažu), i za znanstvenika (Goldblum praktički ponavlja svoju ulogu iz JURSKOG PARKA), kao i za crnog pilota (Will Smith je dobar, ali ne previše). Ako i zanemarimo brojne prilično nepotrebne likove (Prva dama, njujorški homoseksualac, znanstvenikov otac, pilotov nesudjeni ljubavnik), znanstveni i dramaturški čistunci će DANU NEZAVISNOSTI pronaći gomilu neuvjerljivosti i besmislica - od četvrtine Mjesečeve mase koja ne izaziva plimne valove na Zemlji, preko toga da Predsjednik SAD, za razliku od običnih pilota, ne zna za najstrože čuvanu vojnu tajnu, sve do finala u kome netko uništi superiornu civilizaciju pomoću portabl-Macintosha. Ipak, ako se gledatelj oboruža s dovoljno "suspenzije nevjerovanja" i gleda na film kao dva i pol sata spektakularne zabave, isplatit će mu se gledanje ovog filma.
Dakle, bez obzira na sve, komercijalno najuspješnija uzdanica velikog filmskog ljeta je i umjetnički najbolja.
(c)1996 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos