HEAVENLY CREATURES
Novi Zeland je zemlja koja se, osim što u posljednje vrijeme predstavlja omiljeno odredište cvijeta mlade hrvatske inteligencije, može pohvaliti i kinematografijom u neku ruku superiornom od one koju posjeduje njen mnogo poznatiji australski susjed. Uz to što je izuzetno plodna, novozelandska kinematografija buja autorskim ličnostima različitih umjetničkih senzibiliteta. Tako je prije tri godine Jane Campion dobila Oscara za svoju mračnu melodramu KLAVIR, dok je godinu dana kasnije pažnju svjetske javnosti privukao Lee Tamahori sa svojim BILI JEDNOM RATNICI. U sjeni svih tih veličina je dugo vremena bio Peter Jackson, djelomično i zbog toga što njegovi filmovi nisu bili žanrovski materijal kojeg vole žiriji na uglednim festivali. Jackson, naime, voli snimati horor i SF s tonama crnog humora na granici neukusa. Njegova su mu djela - BAD TASTE (1987) i BRAINDEAD (1992) - u krugovima malobrojnih poklonika donijela kult-status. Ali, hrvatska publika, na žalost, ponovno mora proživljavati istu priču kao s Tarantinom, Woom i sličnim ne-holivudskim velikanima - njihov opus upoznaje tek kroz kasnije radove, kada su bili neopterećeni potrebom da se afirmiraju svojom originalnošću. Ipak, dolazak NEBESKIH STVORENJA je plus u domaćoj kino-video ponudi, pa ne trebamo biti previše nezahvalni prema našim distributerima.
Iako zaplet njegovog filma NEBESKA STVORENJA u potpunosti odgovara njegovim autorskim koordinatama, riječ je o istinitoj priči. Godine 1953. u Christchurchu se u ženskoj gimnaziji sreću četrnaestogodišnje Pauline Parker (Lynskey), kći skromnog trgovca ribom, i Juliet Hulme (Winslet), dijete uglednih intelektualaca. Iako različitog podrijetla i statusa, tinejdžerke imaju mnogo toga zajedničkog - teške bolesti preležane u djetinjstvu, fanatičnu privrženost pjevačkoj zvijezdi Mariu Lanzi te fantastični svijet izmišljene države Borovnije o kojoj pišu romane. Medju njima se ubrzo razvija veliko prijateljstvo i kroz mjesece neprekidnog druženja Pauline i Juliet shvaćaju kako se po mnogo čemu razlikuju od običnih ljudi. I njihovi roditelji s vremenom primjećuju njihovu ekscentričnost i polagano se stvaraju sumnje da bi njihov odnos mogao biti i nešto više od običnog prijateljstva. Kada ih odluče razdvojiti, Pauline i Juliet su već toliko emocionalno ovisne jedna o drugoj da ne mogu izdržati rastanak. Štoviše, spremne su i na drastične mjere da nešto tako spriječe.
Gledajući film, nisam se mogao oteti dojmu da se Peter Jackson beskrajno zabavljao snimajući ga. Naime, jedan od motiva filma vjerojatno predstavlja njegovu omiljenu pubertetsku fantaziju - dvije cure iz razreda koje su toliko zaludjene lezbijskom ljubavlju da je skroz normalno da u javnosti paradiraju odjevene u donje rublje. S druge strane, vjerojatno je da je Jackson u njihovim fantazijama o egzotičnoj ali krvavoj kraljevini Borovniji pronašao i dio sebe, odnosno dio svog umjetničkog opusa. Vrlo često se koristeći vožnjama i pokretnom kamerom, Jackson je od te priče napravio uzbudljiv i lako gledljiv film, usprkos toga što su mu protagonisti relativno neugledni, a eksterijer ne baš pretjerano atraktivan. Egzotičnoj priči su svoj doprinos dale i izvrsne glumice - Kate Winslet (RAZUM I OSJEĆAJI) te pomalo debeljuškasta Melanie Lynskey - koje nedostaci prema klasičnim estetskim standardima ne spriječavaju da svoje likove učine privlačnima. Jackson se potrudio da vjerno prenese duh vremena, a neki od gledatelja će biti iznenadjeni pri spoznaji kako su nekada histeriju kod obožavateljica izazivali debeli ljudi (Orson Welles nasuprot današnjem Bradu Pittu, Mario Lanza nasuprot "Backstreet Boysima"). Ali, iako vizualno fascinantna, NEBESKA STVORENJA ipak ne uspijevaju da budu nezaboravan film. Prije svega je greška u scenariju koji se u drugom dijelu pomalo razvodnjuje. Jackson je na kraju pao kao žrtva pijeteta prema stvarnim činjenicama, pa u završnici dinamičnu i poletnu priču završava mučnim i sporim, ali brutalnim klimaksom nakon kojeg nužne katarze nema.
Usprkos svemu, NEBESKA STVORENJA su film koji je potrebno vidjeti kao rijedak primjer filma kojeg je napravio daroviti umjetnik koji voli svoje djelo.
(c)1996 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos