ERASER
Konačno je i to famozno američko filmsko ljeto 1996. stiglo u naša kina. Pod time se podrazumijeva skupina barnumovskih reklamiranih i basnoslovno skupih projekata koje velike filmske kuće izbacuju u ljetnoj sezoni, kada je kino-biznis (za razliku od Hrvatske) najunosniji. Ove je godine filmsko ljeto više nego ugodno iznenadilo holivudske mogule, koji su bili svjedoci obaranja rekorda na kino-blagajnama usprkos Olimpijadi u Atlanti. U svemu tome je svaka od velikih kuća imala neki svoj vrhunski projekt. Tvrtka Warner Bros je kao svoju uzdanicu izbacila BRISAČ, akcijski film s poslovično pouzdanim Arnoldom Schwarzeneggerom u glavnoj ulozi.
Schwarzenegger ovdje tumači Johna Krugera, saveznog šerifa uposlenog u projektu Witsec - zaštiti svjedoka koji su svjedočili protiv mafije i sličnih opakih tipova. Njegova je metoda u tome da svoje klijente "briše" tako što inscenira njihovu smrt i tako im omogućava novi identitet i život bez progona. Većina njegovih klijenata su i sami kriminalci, jedva bolji od smeća koje trpaju u zatvor, ali Lee Cullen (Williams) je izuzetak. Kao službenica koja radi u tvrtki za proizvodnju oružja naleti na dokaze o tome da tvrtka novo supertajno elektromagnetsko oružje prodaje stranim teroristima i, kao svaki primjeran građanin, to dojavi FBI-ju. Ugroženi industrijalci i političari na nju šalju armiju ubojica, pa i ona nevoljko mora stati pod Krugerovu zaštitu. Problem nastaje kada i sam Kruger postaje žrtvom namještaljke svojih korumpiranih kolega - umjesto da štiti svoju klijenticu, mora bježati od optužbe za ubojstvo.
BRISAČ ima relativno zanimljiv zaplet, basnoslovan budžet koji je omogućio dosta atrakcija: stotine ispaljenih metaka, desetine eksplozija, jurnjave, tučnjave, scene od kojih zastaje dah - sve ono što bi trebalo karakterizirati jedan dobar akcijski film i dovući prosječnog gledatelja u kino. Tu je dakako i Arnold Schwarzenegger koji bi svemu tome trebao dati pečat svojom markantnom pojavom i notornim one-linerima. Sve su to, u većoj ili manjoj mjeri imale i ISTINITE LAŽI, jedan od boljih visokokomercijalnih filmova u posljednje vrijeme. Ali, zato, iza kamere niti scenarij nije napisao jedan majstor kao James Cameron.
Umjesto toga su se ziheraški Warnerovi producenti odlučili za Charlesa "Chucka" Russella, čije je najbolje djelo MASKA više posljedica Careyevog komičarskog talenta i kompjuterske grafike nego njegove bezlične zanatske režije. Svemu tome treba dodati izvorni scenarij crnog pisca Tonyja Puryeara na kojem su se sa svojim korekcijama izredala još šestorica kolega i još jednom potvrdile valjanost narodne poslovice "mnogo babica - kilavo dite". Doduše, scenarij nije toliko trpio od "bisera" koji vrijeđaju gledateljevu inteligenciju (kao u HRIDI), ali ni njih nije nedostajalo da ne bi dali pečat filmu (meci koji lete blizu brzine svjetlosti, a glavni ih junak uspijeva izbjeći i sl.).
Ovakav trijumf mediokriteta je ostavio traga i na likove u filmu. Schwarzenegger, kojemu je svaki drugi režiser, uključujući i Johna Irwina u sada već zaboravljenom RAW DEALU (1986) pronalazio glumački talent, ovdje mehaniči tumači jednu od najpraznijih i najbezličnijih uloga koja se može zamisliti. Tako je i s crnom mis Amerike Vanessom Williams, egzotičnom ljepoticom koja dobro izgleda i dobro pjeva, ali da li dobro glumi, to nikako nećemo moći saznati na temelju rutinerske uloge koju su joj namijenili scenaristi. Par sporednih likova koji bi sa svojim repličicama trebali biti "comic relief" samo upotpunjuju nepotrebnu konfuziju.
Stoga i ne čudi što je BRISAČ usprkos svoje zanatske korektnosti podbacio u američkim kinima, a po svemu gore navedenom, sličnu sudbinu zaslužuje i kod nas.
(c)1996 Dragan Antulov
Baza podataka, programiranje i HTML konverzija su Copyright (c)1999,2002 Krešimir Kos