MOJ ROĐAK VINNY

MY COUSIN VINNY

• uloge: Joe Pesci, Ralph Macchio, Marisa Tomei, Mitchell Whitfield, Fred Gwynne, Lane Smith, Austin Pendleton, Bruce McGill
• scenografija: Victoria Paul
• kostimografija: Carol Wood
• fotografija: Peter Deming
• montaža: Tony Lombardo
• glazba: Randy Edelman
• scenarij: Dale Launer
• režija: Jonathan Lynn
• proizvodnja: 20th Century Fox, SAD, 1992.
• distribucija: VTI
• trajanje: 114 '

Bez svake je sumnje najveći događaj na hrvatskom video-tržištu prošle godine bilo potpisivanje ugovora između poznate holivudske tvrtke 20th Century Fox i zagrebačkog distributera VTI. Zahvaljujući tom aranžmanu u relativno kratkom razdoblju su police hrvatskih videoteka jednostavno zasute s gomilom megahitova koji su se prije toga mogli vidjeti jedino u kinima ili na piratskim-video kopijama. I kao što se moglo očekivati, publiku su uglavnom zanimale trilogije o Ratu zvijezda i Alienu ili Columbus-Hughesove obiteljske komedije, dok su neki možda manje spektakularni, ali nadasve zanimljivi filmovi ostali u njihovoj sjeni. Jedan od njih je MOJ ROĐAK VINNY, komedija relativno nepoznatog Jonathana Lynna koja se može podičiti osvajanjem Oscara za sporednu žensku ulogu.

Zaplet je napravljen po modelu konflikta "selo-grad", koji je, sudeći po uspjehu GRADSKIH ŠMINKERA i ŽIVOTA NA SJEVERU, dosta inspirativan za holivudske scenariste u posljednjih nekoliko godina. Dva njujorška tinejdžera na putu za jedno južnjačko sveučilište stjecajem okolnosti budu uhapšeni i optuženi za ubojstvo. Pošto je u pitanju Jug, čije krivično pravo takve stvari shvaća mnogo ozbiljnije nego ostatak zemlje, smiješi im se gotovo sigurna električna stolica. Jedan od klinaca (Macchio) ipak pronalazi trunku spasa - njegov rođak Vinny (Pesci) je odvjetnik. No, kada Vinny dođe u južnjački gradić zajedno sa svojom djevojkom (Tomei), ispostavi se ne samo da će protiv sebe imati sredinu na koju nije naviknut, nego i vlastito nesnalaženje sa onim što bi mu trebala biti struka.

Većina holivudskih filmaša, kada dobije zadatak da napravi komediju, obično radi po "high concept" principu - glavni štos je najjači u filmu, a sve ostalo mu je podređeno. U pravilu to završi s hrpom polupismenih nazoviscenarista koji taj glavni štos maksimalno razvodne. U slučaju MOG ROĐAKA VINNYJA tako se nešto nije dogodilo. Prije svega je to zasluga Dalea Launera, scenarista i producenta, koji se praveći ovaj film držao zasada manje spektakularne, ali zato profesionalnije TV-produkcije, tako da je humor od početka do kraja napravljen po kanonima komedije situacije. Stoga je MOJ ROĐAK VINNY jedan od rijetkih holivudskih proizvoda za koje se od početka do kraja može reći da je komedija i koji nas doista uspijeva nasmijati. Ali, uz Launerov scenarij, prije svega valja pohvaliti više nego izvrsno portretirane likove. Tu, naravno, prije svega valja pohvaliti šarmantnu Marisu Tomei koja je doista zaslužila svog "Oscara", a naravno, i Joe Pesci, dotada specijalist za epizodne uloge u mrtvački ozbiljnim filmovima, dokazao se kao komični junak. No, film nije bez mana - mada bi se one trebale tražiti prije svega od zahtjevnijih gledatelja; dobija se dojam kako Launer i Lynn nisu iskoristili sve prilike da okvir komedije iskoriste za kritičke opservacije na temu odnosa sela i grada, kao i sjevernih i južnih dijelova Amerike. No, ipak ne treba biti previše strog prema njima: MOJ ROĐAK VINNY je prije svega komercijalni proizvod.