KVIZ

QUIZ SHOW

• uloge: Rob Morrow, John Turturro, Ralph Fiennes, David Paymer, Paul Scofield, Christopher McDonald, Elizabeth Wilson
• glazba: Mark Isham
• scenarij: Paul Attanasio (prema knjizi Richarda C. Goodwyna REMEMBERING THE AMERICA)
• režija: Robert Redford
• proizvodnja: Buena Vista / Hollywood Pictures, SAD, 1994.
• trajanje: cca 135 '

Ovogodišnja borba za Oscare ima tri favorita koji predstavljaju, svaki za sebe, jedan segment američkog društva. FORREST GUMP je kandidat ekonomske baze (veliki biznis, publika), a PULP FICTION (PAKLENI ŠUND) je kandidat kulturne nadgradnje (kritika). Čast da bude kandidat političke nadgradnje je dobio KVIZ Roberta Redforda. Redford se, nakon što je 60-tih i 70-tih stekao kapital idola šiparica isti uložio u ambiciozne i politički angažirane projekte koji su kulminirali njegovom uspješnom režiserskom karijerom, ovjenčanom već na početku Oscarom za OBIČNE LJUDE 1980.

Radnja KVIZA smještena je u godinu 1958. Amerika je na vrhuncu moći, i stanovništvo doživljava dotada nezabilježeni prosperitet i potrošački bum kojeg simbolizira tek rođeni medij televizije. Najpopularnije emisije su kvizovi na kojima natjecatelji zarađuju astronomske svote. Jedan od njih je Herb Stempel (Turturro), neugledni Židov iz Brooklyna, koji nakon više tjedana nepobjedivosti producentima ide na živce. Kao kandidat koji će podići gledanost pronađen je Charles Van Doren (Fiennes), mladi sveučilišni nastavnik i potomak ugledne obitelji aristokrata-intelektualaca. Naravno, učinit će sve da Van Doren, kao privlačni kandidat, osigura pobjedu s unaprijed poznatim pitanjima i odgovorima. Van Doren pobjeđuje i postaje najslavnija ličnost u Americi, ali nakon nekoliko mjeseci će Richard Goodwyn (Morrow), mladi i ambiciozni istražitelj kongresnog odbora, u novinama pronaći opskurnu crticu o neuspjelom pokušaju Stempela da izvijesti vlasti o navodnoj prevari na TV-ekranima.

Redford u ovom filmu ništa nije prepustio slučaju. Za glumce su odabrani pripadnici njujorške i britanske elite - Turturro, jedan od najboljih karakternih glumaca suvremenog filma; Morrow, popularni dr. Fleischmann iz ŽIVOTA NA SJEVERU; Fiennes, koji se usjekao u sjećanje svojom snažnom izvedbom esesovskog oficira u SCHINDLEROVOJ LISTI. Scenarij je, po knjizi samog Goodwyna, napisao Paul Attanasio, tvorac ODJELA ZA UMORSTVA: ŽIVOT NA ULICI, po mom skromnom mišljenju najbolje TV-serije prikazane prošle godine na našoj televiziji. Velik je trud uložen i u vjernu scenografsku i kostimografsku rekonstrukciju razdoblja.

Ali, profesionalna izrada ne znači dobar film. Razlog je prilično banalan: slab predložak, ne toliko formalno, koliko sadržajno slab. Redford je govoreći o filmu ustvrdio kako je KVIZ film o gubljenju nevinosti Amerike, jer je, po njemu skandal koji je prikazan u filmu bio prvi u nizu onih koji će kulminirati s Watergateom i dovesti u pitanje američki san. To možda može biti točno za Redforda, kojemu su ti događaji, krajem pedesetih, trajno formirali politička opredijeljenja, ali za prosječnog gledaoca, od kojih su mnogi rođeni davno poslije svih tih događaja, film ne znači ništa. Amerika je i prije i poslije 1958. bilježila različite skandale, daleko gore od onih u ovom filmu. Stoga je predložak bio daleko primjereniji nekoj mini-seriji ili TV-filmu, a ne projektu s oskarovskim pretenzijama. Na svu sreću, režirao je ipak nenametljivi Redford, a ne njegov politički istomišljenik, ali daleko netalentiraniji kolega Oliver Stone, tako da je KVIZ zanatski izvrstan film.

Ukratko, film koji neće dobiti Oscara, ali koji se da preporučiti onima koji u filmu više vole poruku od atrakcija ili umjetnosti.